SHARE

Brda Bogomolja (231 m.n.v.) i Pardus (223 m.n.v.) se nalaze na jugozapadu grada Podgorice. Oba uzvišenja su južni ogranak brda Velja strana (428 m.n.v.).

Bogomolja je kupastog oblika i nalazi se jugozapadno u odnosu na manje brdo Pardus koje se naslanja na padine Velje strane kome pripadaju geomorfološki oba uzvišenja. Takođe oba brda se nalaze u nizu antiklinala koje se južno završavaju vrhom Ćeta (121 m.n.v.) više Ponara. Sva ova brda pripadaju Zaravni dubokog krša. Uzvišenja južno od Bogomolje su oivičena sa njihove zapadne strane Gornjim Malim Blatom, a sa istočne rječnim tokovima Sitnice i Morače.

Brdo Pardus je sjevernije kraško uzvišenje obraslo samoniklim vrstama trave, ljekovitog bilja, žbunja i drveća srednje visine. Južna i istočna strana su obrasle uglavnom travom dok sjeverna, zapadna i samo srce brda su pod drvećem i žbunjem. Dobar dio kraške podloge je zamaskirana vegetacijom.

Brdo Bogomolja se nalazi na 300 m jugoistočno od brda Pardus. To je kraško uzvišenje koje je obraslo travom i gdje kamenita osnova izbija na površinu. Na njemu se zapaža odsustvo drveća. Sa zapadne strane je oivičeno naseljem Gornji Kokoti, na sjeveru se nalazi brdo Pardus, na istoku je oivičeno rijekom Sitnicom, a na jugu se nastavljaju antiklinale Zaravni dubokog krša. Zastupljene su sledeće vrste erozije: kraška, pluvijalna, fluvijalna, mehaničko i biogeno razoravanje. Na Pardusu je najjače biogeno razoravanje, korozija je zastupljena, ali bez uočljivo razvijenih kraških oblika u reljefu. Mehaničko razoravanje je najjače ljeti, a pluvijalna erozija je zastupljena kao i na ostalim brdima Podgorice. Na Bogomolji je najjače izražena kraška erozija gdje krečnjačka osnova štrči iznad topografske površine, ali bez nekih izraženijih oblika u reljefu, pluvijalna erozija je zastupljena kao i na svim ostalim uzvišenjima grada, a fluvijalna erozija je zastupljena u istočnom podnožju brda zahvaljujući rijeci Sitnici. Mehaničko razoravanje najjače je u ljetnjim mjesecima, a biogeno razoravanje se ogleda u radu korijesnskog sistema samoniklih trava i ljekovitog bilja.

U podnožju Bogomolje nalazi se tok Sitnice koja je i najznačajniji rječni tok koji se nedaleko od Bogomolje uliva u rijeku Moraču. Na brdu Bogomolji postoji grobna pravoslavna crkva na kojoj se sahranjuju mještani Gornjih Kokota, a na brdu Pardus se nalazi crkva Svetog Joanikija i sveštomučenika crnogorsko-primorskih.

Pripremio: Strahinja Živaljević

Literatura:

Radojičić, B. (2008): Geografija Crne Gore-Prirodna osnova, knjiga I, DANU, Podgorica.

Radojičić, B. (2015): Crna Gora-Geografski enciklopedijski leksikon, Filozofski Fakultet Nikšić, Nikšić.

Petrović, D., Manojlović, P. (2003): Geomorfologija, Univerzitet u Beogradu, Geografski Fakultet, Beograd.

Šiljegović, B. (1959): Vojna Enciklopedija, Beograd.

Prostorno-urbanistički plan Glavnog grada Podgorica, do 2025. godine (http://podgorica.me/db_files/Urbanizam/PUP/pup.pdf)

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here