SHARE

Malo brdo (205 m.n.v.) je hum koji se nalazi u zapadnom dijelu Podgorice, zapadno od brda Gorica. Na jugu je okruženo Momišićkim poljem (dio Lješkopolja), na zapadu naseljem Vranići i Veljim brdom sa kojim je spojeno u vidu onižeg prevoja između Vranića i Vranjskih njiva, a na sjeveru i istoku je omeđeno rijekom Moračom.

Brdo je slabo pošumljeno (borovi se nalaze samo po ivicama brda) ali je skoro kompletno obraslo samoniklim vrstama trave i ljekovitog bilja. Dosta je kamenito i pruža se pravcem sjever-jug. Sami hum je u svom podnožju sa svih strana pritisnut procesom agresivne neplanske urbanizacije. Ranije je služilo za ispašu koza, a rijetki pastiri se mogu sresti i danas.

Malo brdo je krečnjačko-travnati hum koji je za razliku od Gorice i Ljubovića mnogo manje pošumljen, sa jače izraženom kraškom erozijom. Brdo je dosta kamenito. Malo brdo i Velje brdo su u prošlosti vjerovatno bila dio jedinstvene mase. Ona su spojena u vidu kraškog prevoja gdje se između ova dva brda sa jedne strane nalaze Vranići, a sa druge strane Vranjske njive (rječno proširenje) koje su nastale bočnom erozijom rijeke Zete.

Od kraških oblika u reljefu izdvajaju se škrape sa oštrim bridinama, tipa sječenica. Koristeći Cvijićevu klasifikaciju, može se zaključiti da pojedine škrape Malog brda spadaju u stadijum zrelosti (grižina). Pored škrapa mogu se uočiti manje kamenice i nekoliko plićih vrtača tanjirastog tipa. 

Na ovom uzvišenju zastupljene su sledeće vrste erozije: kraška, pluvijalna i fluvijalna erozija kao i temperaturno razoravanje, organogeno (biogeno) razoravanje, denudacija (spiranje). Kraška erozija je uz biogeno razoravanje najjača erozija ovog huma. To se može uočiti kroz navedene krečnjačke oblike koji postoje na njemu poput škrapa, kamenica i omanjih vrtača. Pluvijalna-kišna erozija zastupljena je na brdu s obzirom da se nalazi u humidnom geografskom. Fluvijalna erozija svedena je na rječno korito Morače gdje Koriolisova sila ima uticaja kako u smislu akumulacije rječnog materijala tako i pri eroziji rječnog korita. Temperaturno razoravanje je najjače u ljetnjim mjesecima. Biogeno razoravanje je pored korozije najjači vid erozije. Ovdje primat ima korijenski sistem samoniklih trava i ljekovitog bilja jer je drveća malo i to po obodu brda.

Pošto je Malo brdo neplansko, grubo rečeno divlje naselje” denudacija se uglavnom javlja sporadično kao posledica izgradnje kuća i makadamskih puteva koji kasnije nisu asfaltirani, a prostori oko kuća nisu biljno kultivisani pa erozija uzima svoj danak. Takođe, asfaltiranjem puta od Podgorice do mosta na Zeti, koja vodi ka Piperima došlo je do miniranja dijela brda pa je ostala ogoljena stijenska masa na kojoj denudacija ima uticaja.

Brdo je hidrološki nadzemno suvo bez stalnih izvora ili vrela, ali na istočnoj strani brda, u samom koritu Morače 50 m uzvodno od Pješačkog (bivšeg Vojnog mosta koji spaja Momišiće i Zagorič) mosta, postoje stepenice koje vode do dvije plaže na kojima se nalazi čak 9 izvora različite izdašnosti (2 izvora i 7 curaca) koji izviru na razdaljini od svega 50 m.  Prvih 7 izvora izvire od početka prve plaže do Škale Momiške (stijena sa koje se ranije skakalo u Moraču pri visokom vodostaju, a ispod koga se nalazi jedan izdašni i 6 manjih izvora), a na drugoj plaži preostala 2 izvora. Od devet izvora samo su dva izdašna. Sa oba izdašna izvora može da se pije i ovi izvori su korišteni za piće i prije razvoja moderne Podgorice. Danas postoji i kaptaža tako da pojedini Momišići pored gradskog vodovoda koriste i vodu sa ovih izvora. Takođe mještani Momišića tvrde da od Škale Momiške pa sve do Sastavaka postoje izvori koji izbijaju iz Malog brda u samom koritu Morače i ulivaju se u rijeku posle kraćeg toka. Tok ni jednog od ovih izvora nije duži od 10 m. Takođe što je najzanimljivije od svega je što su mještani rekli da se u doba Jugoslavije od strane hidrologa utvrdilo da su ovi izvori zapravo podzemni krak rijeke Mareze koja izvire na jugoistočnom kraju Veljeg brda nekoliko kilometara zapadnije od ovog lokaliteta koje se nalazi u koritu rijeke Morače. Ako je tako, onda se da zaključiti da se podzemne vodene žile Mareze protežu ne samo na Velje, već i kroz unutrašnjost Malog brda.

Svi izvori se mogu vidjeti samo pri niskom vodostaju Morače kad se rijeka uz plaže može pregaziti i stići do izvora bez poteškoća. Mještani Momišića kažu da dva izdašna izvora nikad ne presušuju. Izvorišta ovih izvora su zapravo stijene gdje u njihovoj podini izvori izviru. 

Pripremio: Strahinja Živaljević

Literatura:

Radojičić, B. (2008): Geografija Crne Gore-Prirodna osnova, knjiga I, DANU, Podgorica.

Radojičić, B. (2015): Crna Gora-Geografski enciklopedijski leksikon, Filozofski Fakultet Nikšić, Nikšić.

Petrović, D., Manojlović, P. (2003): Geomorfologija, Univerzitet u Beogradu, Geografski Fakultet, Beograd.

Šiljegović, B. (1959): Vojna Enciklopedija, Beograd.

Prostorno-urbanistički plan Glavnog grada Podgorica, do 2025. godine (http://podgorica.me/db_files/Urbanizam/PUP/pup.pdf)

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here