Hornblendi je 1789. godine ime dodijelio Abraham Gottlieb Verner, kao izvedenica iz starog nemačkog izraza „horn“ za tamne minerale koji nemaju upotrebnu vrijednost i iz riječi „blende“, što znači prevariti. Ovo je mineral koji se često javlja u prirodi, i ima najveći značaj kao petrogeni mineral. Sastav mu je kalcijsko – magnezijsko grožđeviti silikat sa aluminijumom i sa vodom.
Hornblenda nastaje uglavnom pirogeno ili pegmatitsko – pneumatolitski, ali može, pod posebnim uslovima. Pod uticajem toplih rastvora prelazi u hlorit, epidot i kalcit, a u uslovima površinskog raspadanja u kalcit, limonit, minerale glina itd.
Mineral hornblenda se javlja u magmatskim i metamorfnim stijenama, kao što su granit, sijenit, diorit, gabro, bazalt, andesit, gnajs i škriljac. Monoklinični kristali hornblende su najčešće izduženi, stubasti ili prizmatični. Ovakve idiomorfne kristale nalazimo u mladim vulkanskim stijenama. Na presjecima upravnim na izduženje mogu se zapaziti tragovi cjepljivosti koji zaklapaju ugao od 124°.
Rijetki primerci hornblende koji sadrže manje od 5 % gvožđe-oksida, su sive do bele boje i nazvaju se edeniti, po mjesta Edenville u okrug Orandž (SAD).
Minerali hornblende imaju vrlo malo upotrebe. Hornblenda je najzastupljeniji mineral u stijenama amfibolit i granit, koje imaju veliku upotrebu. Izdrobljena se koristi za izgradnju autoputa i u železničkoj infrastrukturi. Komadi najkvalitetnije hornblende se sjeku, poliraju i prodaju pod imenom „crni granit“ za upotrebu u građevinarstvu. Najveća nalazišta ovog minerala nalaze se u Austriji, Švajcarskoj, Italiji, Norveškoj, Švedskoj, Češkoj, Rusiji, Poljskoj, Australiji, Indiji, Novom Zelandu, Japanu, Kini, SAD-u i Kanadi.
Fizičke karakteristike |
|
Boja |
crna, tamno zelena, tamno smeđa, tamno siva |
Tvrdoća |
5 – 6 |
Specifična težina |
2,9 – 3,4 |
Sjajnost |
Staklasta |
Prelom |
nepravilan, iverast |
Hemijski sastav |
(Ca,Na)2–3(Mg,Fe,Al)5(Al,Si)8O22(OH,F)2 |
Pripremio: MSc Ivan Mijanović
Literatura:
Jovanović V., Srećković D. – Batoćanin (2006): Osnovi geologije. Zavod za udžbenike, Beograd.
Đorđević P., Jovanović V., Cvetković V. (1996): Primenjena geologija. Univerzitet u Beogradu, Beograd.
www.mindat.org
www.minerals.net
www.geology.com
www.britannica.com
www.geologypage.com