SHARE

„Za seoska područja karakteristična je niska gustina naseljenosti i pretežna zaposlenost stanovništva u poljoprivredi i šumarstvu. Mrežu naselja u seoskim područjima, po pravilu, čine manja naselja sa manjim brojem usluga i urbanih djelatnosti. Pretežno, dio seoskih naselja u Crnoj Gori spada u tip razbijenih naselja, sa raštrkanom prostornom strukturom, kao i sa određenim stepenom koncentracije izgradnje u seoskim centrima. Veću koncentraciju izgradnje i bolju opremljenost imaju naselja u ravnicama, odnosno u blizini većih gradova.

Crnogorska seoska područja mogu se podijeliti u pet osnovnih grupa, i to:
− Seoska područja u blizini gusto urbanizovanih mjesta ili blizini većih gradova;
− Seoska turistička područja;
− Seoska područja sa mješovitim djelatnostima, koja još zavise od poljoprivrednih djelatnosti, ali je primjetan i razvoj drugih, na primjer, turizma, industrije i usluga;
− Pretežno poljoprivredna seoska područja;
− Teško dostupna seoska područja u brdskim i planinskim područjima, gdje su tipične djelatnosti šumarstvo i ekstenzivno stočarstvo.

Glavni proizvodni subjekti su veliki broj privatnih gazdinstava. U posjedu 60 043 gazdinstva (2003) nalazi se oko 96,3% obradivog zemljišta i isto toliko stočnog fonda. Preduzeća i zadruge raspolažu sa svega 7 040 ha obradivih površina, od čega su 828 ha oranice, 376 ha voćnjaci, 1 891 ha vinogradi i 3 945 ha livade.” (PP CG, 2008: 61-62)

Kako se u Crnoj Gori konstantno povećavao broj seoskih domaćinstava tako je sve više dolazilo do pogoršanja ionako nepovoljne posjedovne strukture. Došlo je do usitnjavanja ionako malih posjeda, a neka domaćinstva koja imaju velike posjede ne ostvaruju prihode od poljoprivrede.

Koliko je važno podsticanje razvoja poljoprivrede najbolje se govori u jednoj analizi ekonomije Crne Gore koju je uradila Centralna Banka Crne Gore (CBCG): „Poljoprivreda je sektor koji korišćenjem prirodnog potencijala stvara uslove za razvoj prerađivačke industrije i proizvodnje hrane, što može podstaći razvoj ruralnih područja, doprinijeti smanjenju uvoza i povećanju izvoza, povećanju zaposlenosti i kvalitetnijem životnom standardu”( SWOT analiza ekonomije Crne Gore, 2016: 12).

Pripremio: Marko Drašković

Literatura i izvori:
Radojičić (2002): Geografija Crne Gore, društvena osnova i regije, DANU, Podgorica
Crkvenčić I., Malić A. (1988): Agrarna geografija – geografski aspekti agrarnih područja. Školska knjiga, Zagreb
Prostorni plan Crne Gore do 2020. godine, Ministarstvo za ekonomski razvoj, Podgorica, 2008.
Statistički godišnjak 2017., MONSTAT, Podgorica, 2017.
Stepić M., Jaćimović B. (2006): Osnovi agrarne geografije. Jantar grupa, Beograd
SWOT analiza ekonomije Crne Gore; Centralna Banka Crne Gore (CBCG), 2016.

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here