SHARE

Rigosoli pripadaju antropogenim zemljištima, koji nastaju tehnološkim postupkom rigolovanja zemljišta, i tim postupkom dolazi do miješanja dva ili više horizonata ili slojeva do dubine rigolovanja (60 do 70 cm). Tako nastaje novi P horizont i zemljište znatno izmjenjenih osobina. Ovaj horizont nastao je dubokom obradom koja se u prošlosti obavljala ručno, a danas specijalnim plugovima (rigolerima). Ovakva obrada predstavlja obavezni dio pri podizanju višegodišnjih zasada vinove loze, voćnjaka i šumski zasadi. Prilikom rigolovanja dolazi do izmjene boje, mehaničkog sastava, sadržaj CaCO3, humus, kao i neke morfološke i fizičke osobine – struktura, zbijenost, aeracija i dr.

U okviru rigosola, mogu se izdvojiti podtipovi:

  • Zemljište vinograda ili vitosol;
  • Zemljište intenzivnih voćnjaka;
  • Ratarsko-povrtarska zemljišta.

Rigosoli u Crnoj Gori nemaju veliko rasprostranjenje. Najveće površine rigosola se rasprostiru u Podgorici, Baru, Tivtu, Ulcinju i dr.

Pripremio: UrnGiS

Literatura:
Fuštić B., Đuretić G. (2000): Zemljišta Crne Gore. Univerzitet Crne Gore, Podgorica.
Lješević M. (2000): Geografija zemljišta. Univerzitet Crne Gore, Nikšić.

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here