SHARE

Hortisoli ili baštenska ili vrtna zemljišta, formiraju se nakon dugotrajne intenzivne obrade, tj. dubokom obradom i obogaćivanjem zemljišta raznim organskim i mineralnim materijama. Baštenska zemljišta koja se koriste kao vrtovi ili bašte, tokom dužeg vremenskog perioda koriste se i intenzivno obrađuju, kako bi se ostvarili veliki prihodi sa male površine. Sve ovo ima za posljedicu, da se ova zemljišta karakterišu izmjenjenom strukturom, teksturom, mineralnim i organskim sastavom do dubine od 35 do 60 cm. Hortisoli se i intenzivno navodnjavaju, tako da su im i hidrične osobine izmjenjene. Ova zemljišta u sebi sadrže dovoljne količine mineralne i organske komponente, tako da su veoma plodna. Zbog prekomjerne upotrebe hemijskih materija, u ovim zemljištima dolazi do nagomilavanja znatnih količina pesticida, teških metala i nekih zagađujućih materija, a to za posljedicu ima smanjenje organske komponente u njima, jer se smanjuje brojnost mikroorganizama, flore i faune.

Na prostoru Crne Gore, ova zemljišta su vezana kako za urbane prostore, tako i za ruralne prostore.

Pripremio: UrnGiS

Literatura:
Fuštić B., Đuretić G. (2000): Zemljišta Crne Gore. Univerzitet Crne Gore, Podgorica.
Lješević M. (2000): Geografija zemljišta. Univerzitet Crne Gore, Nikšić.

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here