SHARE

Geografski raspored i pružanje vulkanskih oblasti na Zemlji poklapa se sa tektonski nestabilnim područjima Zemljine kore. Ta uzajamna povezanost, naravno, nije slučajna. U labilnim djelovima Zemljina kora je izložena različitim tektonskim pokretima i poremećajima koji se manifestuju kroz duga vremenska razdoblja. Naročito je upadljiva podudarnost pružanja vulkanskih zona sa Sredozemnom i Pacifičkom zonom vjenačnih planina.

a

Najaktivnije oblasti na Zemljinoj površini nalaze se duž oboda basena Tihog okeana. Ta oblast naziva se Vatreni pojas Pacifika. Njemu pripada veliki broj današnjih aktivnih vulkana, skoro 40%.

Ovaj pojas počinje na obodu basena Tihog okeana sa poluostrvom Kamčatka, na kojoj ima 28 aktivnih i oko 160 ugašenih vulkana. Najznačajniji je Ključevska Sopka (4850 m) , jedan od najaktivnijih i najviših vulkana na svijetu. Idući ka jugu, ovaj se pojas nastavlja preko Kurilskih ostrva sa 39 aktivnih vulkana, od čega su četiri pod morem, sa najvišim i najaktivnijim vulkanom Alaid (2339 m) na istoimenom ostrvu. Od Kurilskih ostrva ova zona se nastavlja na Japanska ostrva, gdje je trenutno oko 49 aktivnih vulkana od kojih je najviši i najpoznatiji vulkan Fudžijama (3778 m). Vatreni pojas Pacifika nastavlja se preko Filipina na kojima se javlja 12 aktivnih vulkana, dalje preko Celebesa i Nove Gvineje, Nove Britanije, Somolskih ostrva, Novih Hebrida, ostrva Tonga, Karmadek do Novog Zelanda i Antarktika.

Istočni obod vatrenog pojasa Pacifika počinje sa Aleutskim ostrvima na kojima se nalazi 25 aktivnih vulkana, dalje preko Aljaske gdje se diže vulkanska kupa Katmaja (2286 m), poznata po žestokim erupcijama. Džinovski sistem planinskog vijenca Kordiljera i Anda ima preko 80 aktivnih vulkana. Najznačajniji vulkani Sjeverne Amerike su: Lasen Pik (3181 m), Popokatapetl (5452 m), Orizaba (5700 m) itd. U Andima Južne Amerike najznačajniji su sledeći vulkani: Kotopaksi (5896 m), Čimboraso (6272 m), Misti (5842 m) i Akonkagva (6962  m), kao najviši vrh Južne Amerike.

U Tihom okeanu nalaze se Havajska ostrva sa vulkanima: Mauna Loa (4170 m), Mauna Kea (4202 m), Kilauea (1247 m) itd.

Sredozemna vulkanska oblast obuhvata 17 vulkana koji su radili u istorijsko vrijeme. Među njima su najpoznatiji Vezuv (1267 m) i Etna (3263 m). U ovoj zoni u sredozemnom moru pripadaju vulkani Volkano (500 m), Stromboli (928 m) i Santorin u Egejskom moru. Najaktivnija vulkanska oblast Sredozemne zone su Sundska ostrva. Ovdje ima 93 aktivna vulkana.

Basen Atlantika je treća vulkanska oblast. Pruža se u meridijanskom pravcu. Na sjeveru je veliko vulkansko ostrvo Island koje spada u najaktivnije vulkanske oblasti. Od 22 vulkana na Islandu najpoznatiji su Hekla i Laki. U zapadnom dijelu Atlantskog okeana nalazi se ostrvo Martinika na kojem se nalaze vulkani Mon Pele (1350 m). Novije erupcije javljaju se na Azorskim ostrvima. Ove erupcije imaju i podmorski karakter.

volcanoes-orig

Oblast Indijskog okeana gdje su vulkani predstavljeni uglavnom preko vulkanskih ostrva koje se mogu grupisati u 3 regije:

  • Vulkani Komorskih ostrva, sa najvišim vulkanom Karatela
  • Vulkani Kargelenskih ostrva na jugu okeana
  • Vulkani Maskarenskih ostrva, istočno od Madagaskara

Afričko-Arabijska oblast u zoni poznatog Velikog afričkog rova, koji se proteže od Arabijskog poluostrva i Crvenog mora na sjeveru, preko Istočnoafričke jezerske visije do Mozambičkog zaliva na jugu. Poseban niz meridijanskog pravca čine vulkani u istočnoj Africi. Nešto manji broj vulkana nalazi se u zoni velikih razloma koji presijecaju velike kontinentalne ploče kao što je afrička. U ovoj oblasti, najpoznatija su dva ugašena vulkana koja spadaju u najviše planinske vrhove u svijetu: Kilimandžaro (5895 m) i Kenija (5199 m).

Pripremila: Pava Savićević

Literatura:
Lješević M. (2012): „Strukturna geomorfologija“
Petrović D., Manojlović P. (2003): Geomorfologija, Geografski fakultet Beograd.
Plummer C., Charlson D., Hammersley L.: Physical Geology
www.geology.com

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here