SHARE

Republika Mali je država smještena u Zapadnoj Africi. Ona se na sjeveroistoku graniči sa Mauritanijom, na sjeveru sa Alžirom, na istoku sa Nigerom, na jugu sa Burkinom Faso i Obalom Slonovače, na jugozapadu sa Gvinejom, a na zapadu sa Senegalom. Teritorija Malija zahvata površinu od 1 240 192 km2 i ima oko 14 517 176 stanovnika (2009).

m2

Ime Mali je preuzeto iz naziva Mali Imperije. Ime je izvorno izvedeno iz Mandinka ili Bambara riječi mali, što znači „hipopotamus“, ali je na kraju usvojeno značenje „mjesto gdje kralj živi“. Riječ nosi konotaciju snage. Teritorija Malija ima nepovoljan geografski položaj, a ta nepovoljnost se ogleda u kontinentalnoj zatvorenosti zemlje jer ovako velika država nema izlaz na more. Sa druge strane, rijeka Niger, najznačajniji geografski objekat u zemlji, nema veliki saobraćajni značaj.

Najveći dio površine Malija pripada prostranoj i niskoj zaravni (400 do 500 m u dolini rijeke Niger), koja je izgrađena od prekambrijskih stijena. Sa nje se ponegdje izdižu brežuljci od paleozojskih pješčara. Planina je u Maliju malo, u južnom dijelu zemlje prostiru se ogranci Gvinejskih planina (650 – 750 m), dok se na sjeveroistoku zemlje nalazi masiv Adrar Iforas, na kome je i najvisočija tačka u zemlji, sa najvećim vrhom Buresa na 890 m. Sjeverni i središnji dio Malija sastoje se od ravnica oko rijeke Niger i Sahare. Nizijski predjeli su samo na krajnjem zapadu zemlje, u izvorišnom dijelu rijeke Senegal.

12

Klima je u južnom dijelu zemlje je suva tropska, a u srednjem dijelu stepsko-polupustinjska, a na sjeveru i istoku zemlje prava pustinjska. Kolebanja temperature su veća tokom dana nego na godišnjem nivou. Srednje januarske temperature vazduha kreću se od 26 ºC na jugu do 22 ºC na sjeveru, a srednje julske temperature kreću se od 29 ºC na jugu do 26 ºC na sjeveru. Padavine takođe opadaju od juga ka sjeveru i istoku. Jug zemlje u prosjeku prima između 1.500 i 1.000 mm padavina godišnje. Naviše kiše padne u jugozapadnom dijelu zemlje, gdje je izvorište rijeke Senegal. Središnji djelovi primaju u prosjeku 200 do 250 mm padavina, a sjeverni i istočni ispod 50 mm. Izuzetak je samo planina Adrar Iforasa koja prima nešto više padavina. Prosječna vlažnost vazduha tokom godine je 40 % do 50 %.

klima malija

Rijeka Niger je hidrografska kičma zemlje. Izvire u istočnim padinama Gvinejskih planina, u masivu Lome. Gornji tok je duboko usječen sa mnogo brzaka i slapova. U srednjem toku sa juga prima veliku pritoku Bani. Zajedno grade prostrani (600 km dug i 100 km širok) močvarni dio, ispresjecan rukavcima i jezerima. Nekada se gornji sliv Nigera odvodnjavao se rijekom Senegal, a pravi Niger izvirao u masivu Adrar Iforas i tekao je meridijanski. U močvarama srednjeg Malija, Niger zbog velikog isparavanja gubi mnogo vode, pa tako kroz jugoistočni dio zemlje skoro presušuje. Njegova voda ima sve veći značaj za navodnjavanje poljoprivrednog zemljišta, pa se njegov značaj može uporediti sa značajem Nila za Egipat.

Postoje dvije glavne zone vegetacije koje odgovaraju podnebnim oblastima Sudana i Sahela. U sudanskoj zoni locirani su šumski koridori koji se nalaze duž gvinejske granice i dolinskih rijeka; ostatak područja je pokriven savanom. Drveće uključuje nere, ili dvotočka nitta (Parkia biglobosa), karite (Butirospermum parkii), kailcedra (Senegal khaia, Khaia senegalensis) i kapioka. Površina šume se smanjuje na sjeveru, jer se sudanska zona spaja sa Sahelom. Sahel karakteriše stepska vegetacija, naročito takvo drveće je otporno na sušu kao baobab, dum palm i palmira. Ove drveće takođe nestaje na sjeveru, gdje raste kratka, trnasta biljka kao što su mimoza, akacija i cram-cram (Cenchrus biflorus, član porodice trava); sva vegetacija je odsutna u sjevernom dijelu Sahare. Počevši od druge polovine XX vijeka, krčenje šuma, prekomjerno pražnjenje i ponovljene epizode suše u velikoj mjeri su ubrzale stopu prirodne dezertifikacije, što je rezultiralo uplitanjem pustinje na Sahel. Životinjski svijet Malija je bogat i raznolik. Veliki sisari uključuju gazele, antilope, žirafe i slonove. Glavni mesojedi su lavovi, panteri i hijena. Krokodili i hippopotamusi naseljavaju rijeke, a postoji veliki broj majmuna, zmija i ptica (uključujući i noja). Nacionalni park Boucle du Baoule uz reku Baoule na zapadu i životinjski rezervat Ansongo-Menaka i rezervat slonova Douentza (Gourma) na istoku su glavni sanitarni objekti divljih životinja.

Pripremio: Goran Mastilović

Literatura:
Kicošev, P. Golubović (2006): REGIONALNA GEOGRAFIJA AFRIKE, Univerzitet u Nišu, Niš, 2006.
Wolny, Philip (2013-12-15): Discovering the Empire of Mali. The Rosen Publishing
International Monetary Fund. Retrieved 20 April 2012.
Campbell, Bonnie (2004): Regulating Mining in Africa: For Whose Benefit. Uppsala, Sweden: Nordic African Institute.
Africa South of the Sahara 2004. Taylor & Francis Group, Routledge. 2003.
www.britannica.com
www.ciesin.columbia.edu
www.worldatlas.com
www.inspirock.com

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here