Beril je veoma rijedak mineral, koji se javlja u magmatskim i metamorfnim stijenama. On se kristališe heksagonalno, a javlja se u pegmatitima, mikašistima i riolitima. Kristali mogu biti znatnih veličina; pronađeni su dugački i do 8 metara. Mineral beril može biti i kratak, tvrd kristal, a ponekad se mogu javiti i u vidu tabelarnih kristala i ploča. Ovaj mineral plave ili plavičastozelenu boju, dok mu primjese daju različitu boju, pa se tako razlikuju: zeleni – smaragd, plavi – akvamarin i dr. Kada se nađe na površini Zemlje, odlikuje se stabilnošću, ali usled dugotrajnog djelovanje vode zamućuje. Beril se razgrađuje cijepanjem i lomljenjem, usled udara, pritiska ili promene temperature.
| Fizičke karakteristike | |
| Boja | Zelena, žuta, plava, crvena, roza, narandžasta, bezbojna. |
| Tvrdoća | 7,5 – 8 |
| Specifična težina | 2,6 – 2,8 |
| Sjajnost | Staklasta |
| Cjepljivost | Nesavršena |
| Hemijski sastav | Be3Al2Si6O18 |
Beril se koristi kao dragi kamen za izradu različitih vrsta nakita.
Pripremio: Ivan Mijanović
Literatura:
Jovanović V., Srećković D. – Batoćanin (2006): Osnovi geologije. Zavod za udžbenike, Beograd.
Đorđević P., Jovanović V., Cvetković V. (1996): Primenjena geologija. Univerzitet u Beogradu, Beograd.
www.geology.com
www.minerals.net
