SHARE

mjesec2

Zemlja je jedina planeta Sunčevog sistema koja ima samo jedan satelit – Mjesec. Smatra se da je nastao prije oko 4,5 milijardi godina kada je tijelo veličine Marsa udarilo u Zemlju. Kao posljedica sudara u orbiti Zemlje je ostao materijal od tog tijela i Zemlje, od koga će kasnije da se formira Mjesec. Pretpostavlja se da je u ranoj fazi postojanja on imao sve uslove za postojanje vlastitog magnetnog polja.

Mjesec je od Zemlje prosječno udaljen 384 400 km, a prečnik mu je 3 467 km. Ima 31 put manju masu od Zemlje i 6 puta slabiju privlačnu snagu. Jedna zanimljivost u vezi Mjesečeve gravitacije je ta da bi čovjek od 78 kg na Zemlji – na Mjesecu imao samo 13 kg.

Mjesec ima izrazito razrijeđenu atmosferu. Skoro potpuno odsustvo atmosfere je posljedica Mjesečeve relativno male mase (81 put manja od Zemljine), pri čemu njegovo gravitaciono polje nije dovoljno jako da spriječi molekule gasova da odu u međuplanetarni prostor. Posljedica toga je Mjesečeva kora, koja je milionima godina bila pogađana meteoritima, asteroidima i kometama, od kojih je svaki taj udarac ostavio svoj trag na njegovoj kori. Zbog toga ne treba da čudi izgled Mjesečeve površine koju karakteriše potpuna prekrivenost kraterima. Čitava površina Mjeseca je prekrivena sitnom prašinom i sitnim ostacima stijena koja u vidu prekrivača prekriva veće komade matičnih stijena. Taj materijal je milionima godina taložen i akumuliran na Mjesečevoj površini.

Posmatrajući sa Zemlje, Mjesec će se uvijek vidjeti različito osvijetljen, te stoga pokazuje faze ili mijene. Svjetliji djelovi Mjeseca su uzvišenja, dok oni tamniji predstavljaju niže djelove koji se nazivaju mora. To su ustvari u prošlosti (od prije 4,2 do prije 1,2 milijarde godina) bili vulkanski krateri ispunjeni lavom. Zaključak je da tamniji i svjetliji djelovi Mjesečeve površine predstavljaju stijenske mase različitog sastava, nastanka, i starosti, te predstavljaju ostatke procesa hlađenja pramjesečevih površinskih okeana lave. Drugi zaključak, podjednako tačan kao i prvi, je da krateri na Mjesecu predstavljaju istorijski zapis o intenzitetu i snazi udara nebeskih tijela tokom formiranja Mjeseca.

Mjesec se trojako kreće: vrši rotaciju oko svoje ose, revoluciju oko Zemlje i zajedno sa Zemljom kruži oko Sunca. Prema Zemlji je uvijek okrenut jednom te istom stranom, iz razloga što mu je period rotacije (oko svoje ose) jednak periodu revolucije (oko Zemlje). Dakle, Mjesečev dan je jednak Mjesečevoj godini pošto se on za 27 dana, 7 časova i 43 minuta jednom okrene oko svoje ose i za isto to vrijeme jednom obiđe oko Zemlje. On oko Zemlje kruži po ravni koja siječe ravan ekliptike za 5,2˚. Prilikom kruženja oko Zemlje prelazi sa južne na sjevernu stranu ekliptike (Zemljine) i obrnuto. Mjesto na njegovoj stazi gdje prelazi na sjevernu stranu ekliptike nazivamo ulaznim čvorom, a mjesto gdje prelazi na južnu stranu ekliptike nazivamo silaznim čvorom. Te dvije činjenice je bitno zapamtiti jer su one u tijesnoj vezi sa Mjesečevim i Sunčevim pomračenjima.

mjesec

Kada Mjesec kruži oko Zemlje vidi se pri raznim položajima i u različitim oblicima. Kada je Mjesec u konjukciji, (između Zemlje i Sunca), on se vidi tek posle dan-dva i to samo srp Mjeseca i kao takav se naziva Mladi Mjesec. Pri promjeni pozicije za 90˚ u odnosu na konjukciju, vidi se kao svijetli polukrug i to je prva četvrt. Zatim nastupa pun Mjesec u položaju opozicije, odnosno kada se nalazi iza Zemlje u istoj liniji Zemlja – Sunce. Zatim se ponovo smanjuje i poslije promjene položaja od 90˚ dolazi u drugu četvrt, te na kraju ponovo u mladi Mjesec. Između pojedinih mijena prođe 7 dana, 9 časova i 11 minuta. Faze punog i mladog Mjeseca se zovu sizigije, a faze četvrti kvadrature. Sve 4 faze Mjesec prođe za 29 dana, 12 časova i 44 minuta. Ovaj period se naziva sinodičan Mjesec i duži je od sideričnog u odnosu na zvijezde koje su stabilne, jer je i put punog obilaska Mjeseca duži od njegovog kretanja oko svoje ose, relativno, zbog kretanja Zemlje oko Sunca. Mjesec je kao i Zemlja hladno i tamno nebesko tijelo. Takva tijela u svemirski, međuplanetarni prostor bacaju svoju sijenku.

Pomračenje Mjeseca se može dogoditi za vrijeme punog Mjeseca, ali i za vrijeme Mjesečevog prelaska sa jedne na drugu stranu ekliptike. Ovi uslovi se ponavljaju 2 puta godišnje u periodi od oko pola godine. Zahvaljujući pomjeranju čvorova Mjesečeve putanje (tačaka na Mjesečevoj ekliptici gdje on prelazi ili na sjevernu ili na južnu stranu Zemljine ekliptike), ovaj interval je za 10 dana kraći od polovine godine.

Iako je Mjesec naš ,,prvi svemirski komšija” naše znanje o njegovoj morfologiji je još uvijek veoma limitirano. Mapa Mjesečeve topografije (izgleda njegove površine) u visokoj rezoluciji, još uvijek ne postoji. Ipak, Nasin Lunarni orbiter (Lunar Reconnaissance orbiter) koji je prošlog mjeseca lansiran u svemir, svakako će promjeniti situaciju po tom pitanju. Uz pomoć kamere koja se na njemu nalazi (Wide Angle Camera) i laserskog instrumenta (Lunar Orbiter Laser Altimeter), naučnicima će biti omogućeno da ,,isportretišu” čitavu Mjesečevu površinu i to u veoma visokoj rezoluciji.

Osnovni podaci za Mjesec:

Srednja udaljenost od Zemlje 384 400 km
Perihel (tačka na Mjesečevoj putanji oko Zemlje gdje joj je on najbliži) 363 104 km
Afel (tačka na Mjesečevoj putanji oko Zemlje gdje je najviše udaljen od nje) 405 696 km
Period revolucije 0,07 zemaljskih godina (27, 322 zemaljska dana)
Nagib orbite 5,16˚
Mjesečev nagib prema njegovoj orbiti 6,68˚
Poluprečnik 1 737,5 km
Obim 10 917 km
Specifična gustina 3, 34 g/cm³
Gravitaciono ubrzanje 1, 62 m/s²
Period rotacije 27, 322 zemaljska dana
Površinska temperatura (min/max) – 233 / 123˚ C

Pripremio: Marko Drašković

Literatura:
Burić, G. Barović, (2004): Astronomska geografija. Filozofski fakultet, Nikšić
Roša, A. Valečić, Z. Drvar, D. Hržina, I. Romštajn, D. Maričić, M. Bašić, (2016): Astronomija 1 – web izdanje. Zvjezdarnica Zagreb-Zagrebački astronomski savez, Zagreb
Dolinaj (2014): Osnovi astronomije za geografe. Univerzitet u Novom Sadu, Novi Sad
A. Voroncov – Veljminova (2008): Astronomija. zbirka zadataka i praktičnih vježbanja, elektronsko izdanje Vesta Co., Beograd

 

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here