SHARE

GaracPlanina je izgrađena od bjeličastih laporovitih krečnjaka i dolomita gornje krede, koji se lakše raspadaju, pa su njegove strme strane podložne eroziji. Najzastupljeniji su senonski sivobjeličasti slojeviti, bankoviti i masivni krečnjaci (K2³) na sjevernim i sjeverozapadnim padinama Veljeg i Malog Garča, gotovo sve do Sušice. Na južnim padinama Malog Garča nešto su češći bjeličasti laporoviti krečnjaci – mastrihitski, koji se nastavljaju dalje prema Zagaraču. Djelovi Zagrede uz rijeku Sušicu naročito Grudice i Velje Polje, izgrađeni su od žutozelenih i bjeličastih glina pleistocene starosti (Q₁).

Ovo područje predstavlja kontaktnu zonu između starocrnogorske kraljušti i udoline srednje Crne Gore. Taj kontakt može se dobro pratiti na reprezentativnom i školskom primjeru Sušickog rasjeda. On se pruža pravcem sjeverozapad – jugoistok, između padina Dola Pješivačkog, Ržišta, Gradine, Dubrava i Plata s jedne, i Obadova brijega (411 m), Kurila (270 m) i Tulice (105 m) s druge strane. U velikoj mjeri određuje dalji pravac toka rijeke Sušice. Ovaj rasjed uzima se kao jedan od najnižih djelova Bjelopavlićke ravnice gdje su visine do 44,2 m.

U pogledu tektonike sem pomenutog, utvrđen je rasjed na potezu Musterovići – Dolovi – Oselina – Sušica određen prevojem Međugarčje. Linija rasjeda ide pravcem jugozapad – sjeveroistok. Ispod Oseline od njega se odvaja manji rasjed čiji se kraci mogu pratiti između Đurova krša i Srednjeg brijega prema Orašju, i Srednjeg brijega i Rudine.

GaracU morfostrukturnom pogledu ovdje je uočljiva antiklinala predstavljena Veljim i Malim Garčem koja se nastavlja prema Koravcu. Slojevi se pružaju dominantno pravcem sjeverozapad – jugoistok i padaju prema sjeveroistoku, u ovom slučaju prema dolini Sušice.

Inžinjersko – geološke odlike

Ove odlike su sasvim identične sa čitavim prostorom opštine Danilovgrad koje čine tri grupe:

  • Vezane stijene, osnovne inženjersko – geološke grupe sastavljene su od dvije podgrupe: vezanih kamenolitnih karbonatnih stijena i stijena paleogenog litološkog kompleksa;
  • Poluvezane stijene druge grupe predstavljene su glinom;
  • Treću inženjersko – geološku grupu čine nevezane do poluvezane stijene, zapravo litološki kompleks kvartara, pretežno glina i pjeskova.

Seizmološke odlike

Ovaj prostor pripada seizmičkoj zoni podgoričko – danilovgradskoj sa potresima između 8° i 9° MCS skale u epicentru sa uticajima seizmičke zone crnogorskog primorja  (ulcinjsko – skadarska, budvanska i bokokotorska). U njima se generiše očigledno najveća energija koja prouzrokuje snažne zemljotrese obuhvatajući i danilovgradsku teritoriju. Seizmički uticaji na ovom prostoru su bili neznatnih razmjera, ali su logični i na njih treba računati i ubuduće.

Mineralne sirovine

GaracOvdje se kao glavna građevinska sirovina koristio kamen krečnjak. Od njega je podignut najveći dio stambenih jedinica u brdskom dijelu Zagrede. Od kamena se dobijao kreč u krečanama – klačnicama kako se ovdje zovu. Nekada se proizvodio kreč na stari način. To je bilo sve do 60 – tih godina prošlog vijeka. Zadnji je ispekao Vojin Domazetović 1961. godine u zgradama u Orašju. Danas je tu dolina. Na taj način ljudi su stvarali i obradive površine, jer za jednu klačinu treba dosta kamena i drveta da bi se dobio kreč kojeg tada nije bilo u industrijskoj proizvodnji. Kod Ublice gdje se nalazi i voda – ubao, vadila se žuta pržina – mulina, koja se koristila za zidanje. Još su ponegdje uočljivi majdani gdje se vadio kamen za gradnju. Onaj ispucali uglavnom površinski kamen Zagređani zovu „prželjavac“, za razliku od onog kvalitetnijeg.

Pripremio: Dušan Kalezić

Literatura:
Domazetović S. (2014): Zagreda – Svjedočanstva prošlosti, sadašnjosti i vizija budućnosti. Danilovgrad.
Radojičić B. (2008): Geografija Crne Gore, prirodna osnova – knjiga 1. DANU. Podgorica.

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here