Po hemizmu, ovo je mineral CaCO3 x MgCO3, pri čemu sadržaji kalcijuma i magnezijuma pokazuju veoma mala kolebanja. Pronađen je u Dolomitskim Alpima. Često se javlja u pravilnim kristalima, ali ga nalazimo i u zrnastim agregatima. Za razliku od kalcita, rastvara se tek u zagrijanoj hlorovodoničnoj kiselini.
Može nastati na razne načine, najviše metasomatski, a rjeđe hidatogeno i hidrotermalno. Ima značajnu ulogu u izgradnji mnogih sedimentnih i magmatskih stijena, a gradi i monomineralne kao što su dolomit i dolomitski mermer.
Dolomit, kao mineral, nije mnogo upotrijebljen, za razliku od stijene koju ovaj mineral gradi – dolomitit. Ona se najviše koristi u građevinarstvu, kao agregat za asfalt, beton i cement. Koristi se i u hemijskoj industriji, zbog povoljne reakcije sa kiselinom. Područje sa stijenom dolomitit često je na meti rudarske industrije zbog potencijalnih nalazišta nafte i prirodnog gasa.
Nalazišta ovog minerala u Španiji i Kongu daju minerale veoma lijepog izgleda, pa su veoma popularna.
Fizičke karakteristike | ||
Boja | Providna, bijela, blijedo roza, zelena, siva, smeđa i crna | |
Ogreb | Bijel | |
Tvrdoća | 3,5 – 4,0 | |
Specifična težina | 2,8 – 2,9 | |
Prelom | Heksagonalan | |
Hemijski sastav | CaCO3 x MgCO3 | |
Sjajnost | Staklasta | |
Cjepljivost | Savršena |
Pripremila: Pava Savićević
Literatura:
Jovanović V., Srećković D. – Batoćanin (2006): Osnovi geologije. Zavod za udžbenike, Beograd.
Đorđević P., Jovanović V., Cvetković V. (1996): Primenjena geologija. Univerzitet u Beogradu, Beograd.
www.geology.com
www.minerals.net