SHARE

Ovaj klimat se odlikuje godišnjim ritmom pravilne smjene godišnjih doba. Temperature su dosta ujednačene, bez velikih dnevnih i godišnjih kolebanja. Količina padavina u godini takođe je dosta pravilno raspoređena, pa tako ne postoje ni izrazito sušni, ni izrazito vlažni periodi. Podgorica

Ovaj klimat zahvata velika planetarna prostranstva, oko 23 mil. km2 kopna i 115 km2 okeanskih površi. Ima pravilnu podjelu kako na istočnim, tako i na zapadnim okeanskim prostranstvima, a prostorni raspored može biti poremećen orografskim sklopom.

Ovaj klimat, po godišnjoj raspodjeli padavina, dijeli se na nekoliko podtipova klima i to:
Cf – Umjereno topla i vlažna klima (f – padavine ravnomjerno raspoređene tokom čitave godine)
Cs – Topla klima sa suvim ljetnjim periodom (s – padavine se izlučuju u toku zimskog perioda)
Cw – Topla klima sa suvom zimom (w – najveća količina padavina izluči se tokom ljeta)

Umjereno topla i vlažna klima – Cf
Kako je već pomenuto, ovaj podtip odlikuje se ravnomjernom raspodjelom padavina tokom čitave godine. U ovom klimatu možemo izdvojiti 3 klimatska tipa:
Cfa – Umjereno topli i vlažni klimat sa izrazitim žarkim ljetom
Cfb – Umjereno topli i vlažni klimat sa toplim ljetom
Cfc – Umjereno topli i vlažni klimat sa svježim ljetom

Umjereno topli i vlažni klimat sa izrazitim žarkim ljetom koji se još naziva i Virdžinijski klimat. Odlikuje se temperaturom najtoplijeg mjeseca većom od 22° C i najzastupljenija je u istočnim kontinentalnim geografskim prostranstvima i na oko 40° g. š. Zahvata gotovo 1/3 SAD, a postojan je i u Južnoj Americi. Na istoku kontinenta prostire se nad jugom Kine, Koreje, a vlada i nad većim dijelom Japana. Unutrašnjost Indokineskog arhipelaga, istočne Australije, kao i Nove Gvineje odlikuje ovaj klimat. Pojavljuje se i u Africi nad Mozambikom, a nad Evroazijom još u priobalju Crnog mora, u dolini rijeke Po, donjem toku Dunava, kao i na jugoistoku Panonske nizije.

1608_special_TOTO_mainLjeta su veoma topla i pored velikog uticaja morskih površina, pa najtopliji mjeseci, u ovom slučaju jul i avgust, imaju prosječne temperature od 23° C do 29,3° C. Po pravilu, veće su maksimalne temperature u kontinentalnom nego u primorskom dijelu.

U azijskom dijelu koji zahvata ovaj klimatski tip temperature su nešto niže u poređenju sa američkim kopnom. Uzrok su prodori hladnog sibirskog vazduha sa sjevera. Temperature zimskih mjeseci, na južnoj hemisferi, više su nego na istim geografskim širinama sjeverne hemisfere. Razlog ovome je manja kontinentalnost, veća maritimnost južne hemisfere.

Raspored godišnje količine padavina je prilično ravnomjeran, a prosječna količina padavina iznosi 750 – 1500 mm. Maksimalna količina padavina može se javiti u bilo kom mjesecu od aprila do oktobra, na sjevernoj hemisferi, dok se na južnoj obično javlja u januaru ili februaru. Primorska područja pod ovim klimatskim tipom su pod velikim uticajem maritimnosti, pa se u toku ljetnjih mjeseci mogu izlučiti ogromne količine padavina koje donose poplave, posebno u Kini i Japanu. Ovaj klimat donosi razne klimatske nepogode za pojedine djelove kao što su tajfuni na obalama Kine, harikeni na obalama SAD – a i Meksičkog zaliva i slično.

Umjereno topli i vlažni klimat sa toplim ljetom nastanjuje pretežno bukova šuma, pa se još naziva i klimatom bukve. Prosječna temperatura najtoplijeg mjeseca ovog klimata niža je od 22° C. Na evropskom kopnu, prostire se od sjevernog dijela Španije i sjeverne Grčke, preko zapadne Evrope do 63° N. Zalazi duboko u evropsko kopno preko zapadne, srednje i južne Evrope. Ovom klimatu pripada i veliki dio Bosne i Hercegovine. U Sjevernoj Americi zahvata manje teritorije, dok je na južoj hemisferi zahvatio jugoistok Australije, Tasmaniju i Novi Zeland. U Južnoj Americi obuhvata obalni pojas Tihog okeana kao i područje Patagonije. Mojkovac

Amplitude temperatura rastu ka unutrašnjosti kontinenta i u prosjeku su oko 10° C, a povećavaju se tokom toplijeg perioda godine. Godišnje kolebanje raste i dolazi do 22,2° C koliko iznosi na području Bratislave. Prosječne ljetnje temperature uz obalni pojas podižu se do 18° C, a u kontinentalnom području nešto više, do 22° C.

Ovaj klimat izložen je uticaju ciklonske aktivnosti, koja se sa okeanskih prostranstava prenosi sa zapada na istok. Pored toga, često se one na jug Evrope prenose od sjeverozapada preko planinskih vijenaca Pirineja, Alpa i Skandinavskog gorja, prema nižim reljefnim sklopovima kao što su Padska nizija, Panonska zavala i Sjeverna evropska ravnica.

Od učestalosti prolaza ciklona zavisi raspodjela padavina u ovom klimatu. Oblasti koje su bliže okeanskim prostranstvima imaju veću količinu padavina u toku hladnijeg perioda godine, dok su u toplijem periodu padavinama bogatija kontinentalna prostranstva. U obalnom području Cfb klimata, prosječna količina padavina kreće se od 500 do 750 mm, dok se idući ka unutrašnjosti kontinenta ova brojka smanjuje i opada na oko 640 mm. Na navjetrenim planinskim padinama prosječna količina padavina dostiže čak 2 000 mm.

DurmitorSnijeg je za ovaj klimat česta pojava, posebno za područja u unutrašnjosti kontinenta i planinske vijence. Ovaj klimat povoljan je za razvoj vegetacije, posebno šume, koje u području Kanade, Čilea, Novog Zelanda i planinskih djelova Evrope ima u izobilju.

Umjereno topli i vlažni klimat sa svježim ljetom nastavlja se na klimat Cfb u višim geografskim širinama. Sličan je prethodnom, s tim što je prosječna temperatura najtoplijeg mjeseca niža od 22° C, a najhladnijeg veća od -3° C. Prosječna temperatura najtoplijeg mjeseca u stvarnosti nije veća od 0° C. Dnevne amplitude su do 7° C, zbog velike vlage, relativno velike oblačnosti i stalnog duvanja vjetra. Ovaj klimat prostire se od Norveške do oko 70 paralele i na južnoj Aljasci. U Južnoj Americi još su manja područja ovog klimata, preovladava na jugu Patagonije kao i sjeveru Ognjene Zemlje i Foklandskom ostrvu. U Evropi se prisustvo ovog klimata osjeća i nad južnim Islandom, Farskim ostrvima i planinskom dijelu Velike Britanije.

Falkland-Islands_VP8DNT_DX-NewsOsnovna karakteristika ovog klimata je velika oblačnost i maglovitost tokom čitave godine, ali nije praćena velikom količinom padavina. Sniježne padavine se mogu javiti u bilo kom mjesecu u toku godine, dok se u priobalju obično izlučuju u toku hladnijeg perioda. Prosječna količina padavina kreće se od 430 mm do 1 600 mm. Hladniji period godine odlikuje se većom količinom padavina i, zbog uticaja islandskog i aleutskog minimuma, vjetrovit je i tmuran. Ljeto je dosta ugodnije i ima sunčanih perioda.

Ovaj je klimat povoljan za razvoj šuma tajgi. Područja koja su izložena vjetru imaju travnatu vegetaciju.

Topla klima sa suvim ljetnjim periodom – Cs
Ove sredozemne ili mediteranske klime imaju sezonski termički i pluviometrijski režim. Zime su blage i kišovite, a ljeta žarka, topla i suva. Zauzimaju oko 2.5 mil. km2 kopnenih i 10,7 mil. km2 okeanskih i morskih prostranstava.
Ovaj klimat dalje određuju indeksi a i b pa tako imamo:
Csa – Sredozemni klimat sa suvim i žarkim ljetom
Csb – Sredozemni klimat sa suvim i toplim ljetom

Budva i ostrvo Sv. NikolaSredozemni klimat sa suvim i žarkim ljetom obuhvata obalni pojas Sredozemnog mora, za njega se još koristi naziv klimat maslina. Obuhvata južnu i istočnu Španiju, jug Francuske sa Korzikom, srednju i južnu Italiju sa Sicilijom i Sardinijom, južnu jadransku obalu, primorje Grčke, crnomorsku i sredozemnu obalu Turske, sjever Maroka, Alžira, Tunisa i Libije, primorje Izraela, Sirije i Libana, planinske vrhove Iraka i sjever Avganistana. U Sjevernoj Americi, ovim klimatom odlikuju se veći dio Kalifornije i dolina rijeke Kolumbije. Proteže se i uz jugozapadno primorje Australije.

Na ovaj klimat najveći uticaj ima suptropski anticiklon, koji tokom ljeta donosi vedrine i snažnu sunčevu radijaciju. Prosječna temperatura najtoplijeg mjeseca viša je od 22° C, a najhladnijeg od 4° C do 13° C. Godišnje amplitude temperature kreću se od 12° C do 17° C, a u nekim mjestima koja su udaljenija od obale i do 25° C. Ovako velike amplitude posljedica su snažnijeg prodiranja polarnog i arktičkog vazduha na jug.

Csa klimat odlikuje se najvećom količinom padavina izlučenom u zimskim mjesecima. Prosječna godišnja količina padavina kreće se od 380 mm, u području manjih g.š. , do 900 mm u višim g.š. i na većim n. v.

Na ovaj klimat veliki uticaj ima Sredozemno more, kao značajan modifikator.

Vegetacija ovog klimata je različita, a zavisi od količine padavina i dužine sušnog perioda. Za vlažnije predjele karakteristična je svijetla šuma, šikara i makija. U dolinama rastu parkovske šume i kserofilna vegetacija. Klimat je pogodan za uzgoj maslina, grožđa i južnog voća.

Sredozemni klimat sa suvim i toplim ljetom je veoma sličan prethodnom, ali je hladniji i vlažniji. Zahvata mnogo manja prostranstva, prostire se uz obalu sjeverno od Los Anđelesa, jugoistok ostrva Vankuvera u Kanadi, dok u Evropi zauzima sjeverozapad Pirinejskog poluostrva. Na južnoj hemisferi ovaj klimat zahvata obale Čilea između 33° i 39°, širu okolinu Kejptauna, te jug Afrike, zapadni dio Australije i Sirije.

chile-coastOdlikuje se nešto svježijim zimama i toplim ljetima. Prosječna temperatura najtoplijeg mjeseca niža je od 22° C, a najhladnijeg od 4° C do 13° C. Dnevna kolebanja temperature iznose od 12° C do 17° C, a godišnja od 5° C do 15° C. Godišnja količina padavina i njihova raspodjela slična je kao kod prethodnog Csa klimata. Prosječna količina padavina je oko 380 mm do 870 mm.

Obalna područja ovog klimata su, zbog sezonske godišnje pluviometrijske raspodjele, često pod maglom, što je karakteristično za topliji period godine.

Kratak i manje izrazit sušni ljetnji period povoljno djeluje na vegetaciju, pa se razvijaju biljne zajednice čaparela i trava semiaridnih obilježja. U nešto vlažnijim predjelima ovog klimata rastu šumske zajednice eukaliptusa.

Topla klima sa suvom zimom – Cw
Sinijski ili kineski klimati pripadaju umjereno toploj kišnoj klimi. Odlikuju geografska prostranstva od oko 11,3 mil. kmkopnenih i 1,4 mil. km2 vodenih površina. Bitna odlika ovog klimata je povećana količina padavina toplog perioda godine i sušni period zimskog perioda. Termičke odlike najtoplijeg mjeseca determinišu ovaj klimat u dvije varijante:
Cwa – Sinijski klimat sa žarkim ljetom
Cwb – Sinijski klimat sa toplim ljetom

Sinijski klimat sa žarkim ljetom spada u klimatske tipove umjerenih klimata sa najvišom temperaturom. Prosječna temperatura najtoplijeg mjeseca viša je od 22° C, a najtopliji mjesec je onaj nakon kišnog perioda, dok prosječna temperatura najhladnijeg mjeseca iznosi oko 15° C. Visoka temperatura i povišena vlažnost čini ovaj klimat teško podnošljivim, posebno u nizijama.

Početak jeseni donosi pad temperature i prestanak kiše, što ovo godišnje doba čini najugodnijim. Na visoke zimske temperature utiču Himalaji i Tibet, koji područja pod ovim klimatom štite od prodora kontinentalnog polarnog vazduha, pa je zimski monsun dosta slab.Gandze

Količina padavina je promjenjiva, pa u Ilahabadu iznosi 971 mm, dok je u Hong Kongu znatno veća i to 2 180 mm. Većina padavina izluči se za vrijeme ljetnjeg monsuna.

U Indiji, najmanje padavina izlučuje se u aprilu, a najviše u julu i avgustu. Sezonske promjene pluviometrijskog režima smanjuju se ka unutrašnjosti kontinenta. Ovo uzrokuju slabi cikloni sa zapada i u zavjetrini Tibeta. U kišovitim djelovima Kine i Indije od sredine juna do sredine jula, kiše padaju u periodima sa vedrim nebom. Kišni prekidi su za ove oblasti od velike važnosti, pošto se u toku njihovog trajanja obavljaju poljoprivredne aktivnosti.

Vegetacija ove klime predstavljena je šumama i travnatim zajednicama. Šumovita savana dominantna je u Indiji i Africi, a travna savana u Južnoj Americi.

Najveće teritorijalno prostranstvo ovog klimata nalazi se na jugu Kine, Južnoj Koreji, sjeveru Burme, Laosu, Sjevernom Vijetnamu i dolini Ganga. U Africi je rasprostranjen na jugu Angole, Zambiji i Tanzaniji, dok se u Južnoj Americi može primijetiti u nekoliko izdvojenih područja oko A klimata.

Sinijski klimat sa toplim ljetom se nastavlja na prethodni i najčešće karakteriše veće nadmorske visine. Zastupljen je Kini, Indiji i Burmi, djelimično u Etiopiji i na visoravnima u Meksiku.

4.-tea-garden-hill-of-munnarProsječne godišnje temperature niže su u odnosu na prethodni zbog viših nadmorskih visina, pa je tako prosječna temperatura najhladnijeg mjeseca niža od 15° C. Najtopliji mjesec je u kišnom periodu, i ljetnje temperature su nešto niže od Cwa klimata, dok kod zimskih to nije toliko primjetno. Zbog ovoga su smanjene amplitude temperature i one iznose od 3° C do 7° C.

Prosječna količina padavina manja je od Cwa klimata i iznosi od 650 do 900 mm. Razlika između najkišovitijeg i najsušnijeg mjeseca je velika, pa u nekim mjestima najkišovitiji ima do 10 puta veću količinu od najsušnijeg. Vegetacija je slična kao kod klimata Cwa, s tim što kod ovog klimata nailazimo na dosta travnih zajednica.

Pripremila: Pava Savićević

Literatura:
Spahić M.(2002): Opća klimatologija. Geografsko društvo Federacije Bosne i Hercegovine, Sarajevo.
Dukić D. (1998): Klimatologija. Geografski fakultet, Univerzitet u Beogradu, Beograd.

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here