SHARE

Umjereno hladni ili još poznat kao Borealni klimat odlikuje se prosječnim temperaturama iznad 10° C u toplijim mjesecima, a u najhladnijem mjesecu prosječna temperatura je niža od -3° C. Zime ovog klimata traju dugo i veoma su hladne, dok su ljeta uglavnom kratka, samo u određenim slučajevima mogu biti topla, pa čak i veoma topla, žarka.

Na južnoj hemisferi klimati grupe D su izuzetno rijetki, zbog manjih kopnenih masa u srednjim geografskim širinama i skoro potpunog odsustva zemljišta na 40-60° S.

Obzirom na široko geografsko rasprostranjenje u širinskom dijapazonu, očekivano je da su dužine ljetnjeg i zimskog perioda godine različite. Na ovaj klimat od velikog je značaja i uticaja i blizina okeana i velika kontinentalna prostranstva. Kod područja koja su pod velikim uticajem okeanskih prostranstava, a uz to se nalaze u manjim geografskim širinama, trajanje toplijeg perioda godine je duže i obrnuto.BOREAL FOREST 4

Ovaj klimat na sjeveru se graniči sa sniježnom klimom (E), a na jugu sa umjereno toplom kišnom (C) i suvom (B) klimom.

Zbog geografskih prostranstava na kojim preovladava, značajnih termičkih kolebanja, izrazito male količine padavina i hladne zime, ovaj klimat naziva se još i kontinenalnim klimatom.

Zauzima 31 mil. km2 kontinentalnih površina i 6 mil. km2 okeana i morskih prostranstava. Ukupno, oko 7,3 % ukupne Zemljine površine.

Ovaj klimat prostire se sjeverom Sjeverne Amerike i sjeverom evroazijskog kopna, zbog čega se naziva klimom sjevera Amerike i Evroazije. Zahvata veoma širok dijapazon između 28 i 74° N, a na nekim mjestima prostire se južnije od 40° N (Amerika) i od 50° N (Evroazija), preko planinskih masiva.

2016-11-08-borealforest

Za ovaj klimat maksimalna količina padavina izlučuje se pretežno ljeti, i to su obično konvektivne padavine. Takođe, dominiraju sniježne padavine i nastaje njihova akumulacija koja traje i po nekoliko mjeseci. Visina sniježnog pokrivača smanjuje se ka unutrašnjosti kontinentalnih prostranstava, izazvano manjim sadržajem vodene pare u vazduhu.

Za dalju klasifikaciju ovog klimata kriterijum čini godišnji raspored padavina pa postoji vlažni borealni (Df) kod koga su padavine ravnomjerno raspoređene u toku godine, i suvi borealni klimat (Dw) kod koga se javlja sušni period tokom zime.

Još preciznija klasifikacija postiže se dodavanjem indeksa a, b, c i d koji termički pojašnjavaju gore pomenute borealne klimate. Dakle, po ovom razlikujemo:
Dfa – Vlažni borealni klimat sa žarkim ljetom
Dfb – Vlažni borealni klimat sa toplim ljetom
Dfc – Vlažni borealni klimat sa svježim ljetom
Dfd – Vlažni borealni klimat sa veoma hladnom zimom
Dwa – Suvi borealni klimat sa žarkim ljetom
Dwb – Suvi borealni klimat sa toplim ljetom
Dwc – Suvi borealni klimat sa svježim ljetom
Dwd – Suvi borealni klimat sa hladnom zimom

boreal-forestDfa
Zahvata prostor sjevernog dijela SAD-a, dio Ukrajine, Rumunije i Japana i niže djelove azijskog gorja. Ljeto je relativno dugo i toplo, srednja temperatura veća ili jednaka 22° C.Ovaj klimat karakterišu velike godišnje amplitude temperature i povoljna raspodjela padavina. Preovladava prerija i stepa, ponegdje bjelogorična šuma.

Dfb
Zahvata prostor sjevernog dijela SAD-a, južnu Kanadu, djelove Rumunije, Poljske i Rusije. Ljeta i zime hladniji su od klime Dfa, velike su godišnje amplitude temperature. Srednja temperatura najtoplijeg mjeseca je manja ili jednaka 22° C. Do 5 mjeseci imaju temperaturu nižu od 0° C, količina padavinaje između 300 i 700 mm (zavisi od kontinentalnosti). Preovladavaju crnogorične šume i stepe u sušnim krajevima i bjelogorične šume u vlažnijim.

katu_ozero_poperechnoeDfc
Zahvata prostor od Aljaske do Labradora, sjeverni i krajnji istočni dio Evroazije. Karakterišu ga duge, vrlo hladne zime i kratka i svježa ljeta. Samo 1 – 4 mjeseca imaju temperaturu veću od 10° C, a srednja temperatura najhladnijeg mjeseca spušta se i do – 38° C. Prosječna količina padavina je od 350 – 500 mm, a najviše se izluči ljeti. Preovladava područje tajgi.

Dfd
Zahvata područje Sibira, koje karakterišu izuzetno oštre i hladne zime gdje su srednje temperature ispod nule do čak 8 mjeseci godišnje. Srednja temperatura najhladnijeg mjeseca je – 38° C. Ljeta su zbog kontinentalnosti relativno topla, mada kratka, gdje je prosječna temperatura veća ili jednaka 10° C. Ovo područje karakterišu velike amplitude temperature, kao i aridnost kao posljedica niskih temperatura. Preovladavaju područja tundri.

Dwa
Zahvata prostor sjeverne i srednje Koreje i dio Kine. Karakterišu ga vruća i kišovita ljeta, sa srednjom temperaturom najtoplijeg mjeseca većom ili jednakom 22° C. Zimi su ova područja pod velikim uticajem sibirskog monsuna, pa su temperature ispod nule, što govori da su godišnje amplitude temperature velike.

boreal_forests_AlbertaDwb
Zahvata nešto sjeverniji predio nego klimat Dwa, Mandžuriju i Amur. Ljeta i zime su hladnije od prethodnog klimata, pa je srednja temperatura najtoplijeg mjeseca niža od 22° C, a temperature ispod nule do 5 mjeseci godišnje. Padavina se izluči 500 – 600 mm, od čega najviše u ljetnjim mjesecima.

Dwc
Ovaj klimat zauzima područje istočne Rusije, sjeverne Mongolije i sjeverozapadnog dijela Mandžurije. Zime su veoma duge i hladne, ljeta svježa i kratka. Do čak 7 mjeseci u godini ima srednju temperature ispod nule, a najhladniji mjesec u prosjeku do – 38° C. Za topliji period godine prosječno 4 mjeseca imaju temperaturu veću od 10° C. Ovo je područje crnogorične šume, stepe i tundre.

GP04DN4_Medium_res-1Dwd
Zahvata područje sjeveroistočnog Sibira, sjevernije od 60° N. Ovo je područje sa najsurovijom i najkontinentalnijom klimom u kojoj živi čovjek. 8 mjeseci u godini imaju srednju temperaturu nižu od nule, a najhladniji mjesec manju od – 38° C. Temperature toplog perioda godine su relativno visoke, veće od 10° C, što ukazuje na izrazitu kontinentalnost. Zimi dolazi do temperaturne inverzije, mjesta sa većom nadmorskom visinom imaju veću temperaturu. Ovaj klimat karakteriše veoma mala količina padavina 100 – 200 mm, i ljeta su vlažnija od zime. Ovo su područja tundri i tajgi.

Pripremila: Pava Savićević

Literatura:
Spahić M.(2002): Opća klimatologija. Geografsko društvo Federacije Bosne i Hercegovine, Sarajevo.
Dukić D. (1998): Klimatologija. Geografski fakultet, Univerzitet u Beogradu, Beograd.
www.unizd.hr/Portals/6/nastavnici/Sanja%20Lozic/Klima%2011.pdf

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here