Umjereno hladni ili još poznat kao Borealni klimat odlikuje se prosječnim temperaturama iznad 10° C u toplijim mjesecima, a u najhladnijem mjesecu prosječna temperatura je niža od -3° C. Zime ovog klimata traju dugo i veoma su hladne, dok su ljeta uglavnom kratka, samo u određenim slučajevima mogu biti topla, pa čak i veoma topla, žarka.
Na južnoj hemisferi klimati grupe D su izuzetno rijetki, zbog manjih kopnenih masa u srednjim geografskim širinama i skoro potpunog odsustva zemljišta na 40-60° S.
Obzirom na široko geografsko rasprostranjenje u širinskom dijapazonu, očekivano je da su dužine ljetnjeg i zimskog perioda godine različite. Na ovaj klimat od velikog je značaja i uticaja i blizina okeana i velika kontinentalna prostranstva. Kod područja koja su pod velikim uticajem okeanskih prostranstava, a uz to se nalaze u manjim geografskim širinama, trajanje toplijeg perioda godine je duže i obrnuto.
Ovaj klimat na sjeveru se graniči sa sniježnom klimom (E), a na jugu sa umjereno toplom kišnom (C) i suvom (B) klimom.
Zbog geografskih prostranstava na kojim preovladava, značajnih termičkih kolebanja, izrazito male količine padavina i hladne zime, ovaj klimat naziva se još i kontinenalnim klimatom.
Zauzima 31 mil. km2 kontinentalnih površina i 6 mil. km2 okeana i morskih prostranstava. Ukupno, oko 7,3 % ukupne Zemljine površine.
Ovaj klimat prostire se sjeverom Sjeverne Amerike i sjeverom evroazijskog kopna, zbog čega se naziva klimom sjevera Amerike i Evroazije. Zahvata veoma širok dijapazon između 28 i 74° N, a na nekim mjestima prostire se južnije od 40° N (Amerika) i od 50° N (Evroazija), preko planinskih masiva.
Za ovaj klimat maksimalna količina padavina izlučuje se pretežno ljeti, i to su obično konvektivne padavine. Takođe, dominiraju sniježne padavine i nastaje njihova akumulacija koja traje i po nekoliko mjeseci. Visina sniježnog pokrivača smanjuje se ka unutrašnjosti kontinentalnih prostranstava, izazvano manjim sadržajem vodene pare u vazduhu.
Za dalju klasifikaciju ovog klimata kriterijum čini godišnji raspored padavina pa postoji vlažni borealni (Df) kod koga su padavine ravnomjerno raspoređene u toku godine, i suvi borealni klimat (Dw) kod koga se javlja sušni period tokom zime.
Još preciznija klasifikacija postiže se dodavanjem indeksa a, b, c i d koji termički pojašnjavaju gore pomenute borealne klimate. Dakle, po ovom razlikujemo:
Dfa – Vlažni borealni klimat sa žarkim ljetom
Dfb – Vlažni borealni klimat sa toplim ljetom
Dfc – Vlažni borealni klimat sa svježim ljetom
Dfd – Vlažni borealni klimat sa veoma hladnom zimom
Dwa – Suvi borealni klimat sa žarkim ljetom
Dwb – Suvi borealni klimat sa toplim ljetom
Dwc – Suvi borealni klimat sa svježim ljetom
Dwd – Suvi borealni klimat sa hladnom zimom
Dfa
Zahvata prostor sjevernog dijela SAD-a, dio Ukrajine, Rumunije i Japana i niže djelove azijskog gorja. Ljeto je relativno dugo i toplo, srednja temperatura veća ili jednaka 22° C.Ovaj klimat karakterišu velike godišnje amplitude temperature i povoljna raspodjela padavina. Preovladava prerija i stepa, ponegdje bjelogorična šuma.
Dfb
Zahvata prostor sjevernog dijela SAD-a, južnu Kanadu, djelove Rumunije, Poljske i Rusije. Ljeta i zime hladniji su od klime Dfa, velike su godišnje amplitude temperature. Srednja temperatura najtoplijeg mjeseca je manja ili jednaka 22° C. Do 5 mjeseci imaju temperaturu nižu od 0° C, količina padavinaje između 300 i 700 mm (zavisi od kontinentalnosti). Preovladavaju crnogorične šume i stepe u sušnim krajevima i bjelogorične šume u vlažnijim.
Dfc
Zahvata prostor od Aljaske do Labradora, sjeverni i krajnji istočni dio Evroazije. Karakterišu ga duge, vrlo hladne zime i kratka i svježa ljeta. Samo 1 – 4 mjeseca imaju temperaturu veću od 10° C, a srednja temperatura najhladnijeg mjeseca spušta se i do – 38° C. Prosječna količina padavina je od 350 – 500 mm, a najviše se izluči ljeti. Preovladava područje tajgi.
Dfd
Zahvata područje Sibira, koje karakterišu izuzetno oštre i hladne zime gdje su srednje temperature ispod nule do čak 8 mjeseci godišnje. Srednja temperatura najhladnijeg mjeseca je – 38° C. Ljeta su zbog kontinentalnosti relativno topla, mada kratka, gdje je prosječna temperatura veća ili jednaka 10° C. Ovo područje karakterišu velike amplitude temperature, kao i aridnost kao posljedica niskih temperatura. Preovladavaju područja tundri.
Dwa
Zahvata prostor sjeverne i srednje Koreje i dio Kine. Karakterišu ga vruća i kišovita ljeta, sa srednjom temperaturom najtoplijeg mjeseca većom ili jednakom 22° C. Zimi su ova područja pod velikim uticajem sibirskog monsuna, pa su temperature ispod nule, što govori da su godišnje amplitude temperature velike.
Dwb
Zahvata nešto sjeverniji predio nego klimat Dwa, Mandžuriju i Amur. Ljeta i zime su hladnije od prethodnog klimata, pa je srednja temperatura najtoplijeg mjeseca niža od 22° C, a temperature ispod nule do 5 mjeseci godišnje. Padavina se izluči 500 – 600 mm, od čega najviše u ljetnjim mjesecima.
Dwc
Ovaj klimat zauzima područje istočne Rusije, sjeverne Mongolije i sjeverozapadnog dijela Mandžurije. Zime su veoma duge i hladne, ljeta svježa i kratka. Do čak 7 mjeseci u godini ima srednju temperature ispod nule, a najhladniji mjesec u prosjeku do – 38° C. Za topliji period godine prosječno 4 mjeseca imaju temperaturu veću od 10° C. Ovo je područje crnogorične šume, stepe i tundre.
Dwd
Zahvata područje sjeveroistočnog Sibira, sjevernije od 60° N. Ovo je područje sa najsurovijom i najkontinentalnijom klimom u kojoj živi čovjek. 8 mjeseci u godini imaju srednju temperaturu nižu od nule, a najhladniji mjesec manju od – 38° C. Temperature toplog perioda godine su relativno visoke, veće od 10° C, što ukazuje na izrazitu kontinentalnost. Zimi dolazi do temperaturne inverzije, mjesta sa većom nadmorskom visinom imaju veću temperaturu. Ovaj klimat karakteriše veoma mala količina padavina 100 – 200 mm, i ljeta su vlažnija od zime. Ovo su područja tundri i tajgi.
Pripremila: Pava Savićević
Literatura:
Spahić M.(2002): Opća klimatologija. Geografsko društvo Federacije Bosne i Hercegovine, Sarajevo.
Dukić D. (1998): Klimatologija. Geografski fakultet, Univerzitet u Beogradu, Beograd.
www.unizd.hr/Portals/6/nastavnici/Sanja%20Lozic/Klima%2011.pdf
