SHARE

Talasna potkapina je polupećina u gotovo vertikalnoj obali, a nastaje kao posledica abrazionog djelovanja talasa na stjenovitu obalu. Ove svojevrsne pećine nastaju direktim udaranjem talasa u nivou mlata, pri čemu dolazi do otkidanja pojedinih komada stijena. Dubina talasnih potkapina zavisi od geološke građe i inicijalnog reljefa obale o koju se talasi razbijaju. Visina i dubina talasnih potkapina može dostići nekoliko desetina metara, dok im širina može dostići i nekoliko stotina metara. Zbog djelovanja talasa, potkapine se produbljuju sve dok ne izgube ravnotežu, usled čega dolazi do obrušavanja padine koja se nalazi iznad talasnih potkapina, pri čemu dolazi do uništavanja potkapina. Stjenoviti materijal koji se odronio, biva odnešen od strane talasa, a pri ovom procesu dolazi do regresivnog pomjeranja obale.

plave_pecine_zakintos

Ove potkapine se formiraju isključivo na obalama koje se karakterišu strmim padom, a izgrađene su od čvrstih i otpornih stijena. Kada su obale izgrađene od slojevitih stijena, potkapine sa najvećim dimenzijama se formiraju kada slojevi imaju pad ka kopnu ili su horizontalni. Talasne potkapine se ne mogu obrazovati na obalama koje su niske i sačinjene od mekih stijena.

Pripremili: Marko Čabarkapa, UrnGiS

Literatura:
Petrović D., Manojlović P. (2003): Geomorfologija. Geografski fakultet Beograd.
Marković M., Pavlović R., Čupković T. (2003): Geomorfologija. Rudarsko-geološki fakultet, Beograd.

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here