SHARE

Poljoprivreda

Zimbabve je još prije nekoliko godina spadao među privredno najrazvijenije afričke zemlje sa velikim prirodnom bogatstvima, dobro razvijenom infrastrukturom i raznovrsnnom industrijom. Većina privrednih djelatnosti skoncentrisana je u središnjem dijelu zemlje, duž željezničke pruge Bulavajo-Harare-Mutare, a u drugim oblastima preovladava zemljoradnja za sopstvene potrebe. Prvih godina po sticanju nezavisnosti postignut je privredni procvat, a zatim je privredni rast usled katastrofalnih suša (1991/92), kolebanja cjena na svjetskom tržištu i veoma nestalne privredne politike donekle usporen. Zbog uplitanja u rat sa susjednim DR Kongom (1998-2002) država je potrošila ogromna sredstva koja su bila veoma potrebna posustaloj privredi i osiromašnom stanovništvu. Usled diskriminacione politike predsjednika Mugabea veliki dio bjelačke radne snage napustilo je zemlju, a grubo sprovedena agrarna reforma izazvala je i veliki pad poljoprivredne proizvodnje i zatvaranje oko 400 000 radnih mjesta na nekadašnjim bjelačkim imanjima.

Poljoprivreda je još uvijek najznačajnija privredna grana kojom se bavi 24,3% svog stanovništva, za potrebe zemljoradnje iskorišćava se oko 7,3% državne teritorije. Zemljoradnja je razvijena u istočnoj polovini zemlje, u dolinama Istočnih visokih planina i pobrđu, niskim predjelima Niskog Velda, sjeveru Visokog i Srednjeg Velda. Najvažnija žitarica je kukuruz (1,9 mil. t) koja se najviše koristi u ishrani. Najvažnija komercijalna kultura je duvan (132 000 t) koji predstavlja najvažniji izvozni artikal. U porastu je i izvoz pamuka (91 000 t), kafe (14 000 t), čaja (16 000 t), soje (176 000 t), šećera (442 000 t), kao i cvijeća, koji u nekoliko zadnjih godina bilježi najveći porast proizvodnje. Za ishranu stanovništva se još gaje: krompir (30 000 t), pšenica (285 000 t), ječam (30 000 t), proso (300 000 t) i sirak (100 000 t). Pogodna klima omogućava proizvodnju različitog asortimana voća: kivija, agruma, jabuka, breskvi, manga, pomorandži itd.

Stočarstvo takođe predstavlja bitnu granu poljoprivrede, mada livade i pašnjaci prekrivaju svega oko 12% teritorije. Najzastupljenija su goveda (6,5 mil.), i to visokokvalitetne rase, kako za mljekarstvo, tako i za proizvodnju mesa. Visokokvalitetna govedina predstavlja jedan od najvažnijih izvoznih proizvoda. Ostatak stočarske proizvodnje čine koze (1,8 mil. t), ovce (650 000), svinje (300 000), pilići (11 mil.) itd. U zadnjih desetak godina sve se više ulaže u sve profitabilniju granu uzgoja lovne divljači, kao što su noj, antilopa, krokodil itd., koji donose veliku deviznu zaradu. Šume prekrivaju 62% površine Zimbabvea. U njima je dosta plemenitog drveta (mahagonij, tikovina). Godišnje se posječe oko 7,5 miliona m3 drveta.

unnamed                                        

Rudarstvo

Zimbabve ima i solidno rudno bogatstvo na osnovu koga se razvila metalurgija. Najvažnije je zlato (16 t), pa zatim azbest (150 000 t), kalaj (1 000 t), srebro (22 t), boksit (21 000 t), gvožđe (660 000 t), nikl (11.000 t), bakar (16 000 t) (7 mjesto po proizvodnji u svijetu), hrom (140 000 t), fosfati (135 000 t), litijum itd.

Zimbabve posjeduje dovoljno energetskih izvora koji uglavnom nisu iskorišćeni u većoj mjeri. Rezerve uglja su procijenjene na 30 milijardi tona i eksploatišu se jedino u Hvangeu, što zadovoljava i domaće potrebe, a takođe i preostaje za izvoz (5,6 mil. t). Mnogobrojne planinske rijeke posjeduju veliki hidroenergetski potencijal koji tek treba iskoristiti. Jedino loše stoji sa naftom, jer ne posjeduje njena nalazišta. Godišnje se proizvede 9,6 milijardi kWh, ili 970 kWh po stanovniku. Oko 2/3 struje se proizvodi u termoelektranama, a 1/3 u hidroelektranama (najveća je Kariba na Zambeziju).

18110332_10212889212894500_232044492_o

Industrija

Na osnovama poljoprivrede i rudarstva razvila se raznolika industrija: crna i obojena metalurgija (gvožđe, čelik, ferolegure, bakar, kalaj), mašinska (oprema za rudnike), automobilska, elektrotehnička (televizori, radio prijemnici, telefoni), duvanska, tekstilna (na bazi domaćeg pamuka), prehrambrena (šećerane, pivare, klanice), hemijska (vještačka đubriva), petrohemijska itd.

Turizam

Turizam sve više i više ugrožava primat poljoprivrede i rudarstva kao vodećih privrednih grana. Godišnji prihod od turizma dostiže 60 miliona dolara, a zemlju posjeti i do jedan milion stranih turista. Sa izgradnjom novih puteva do prirodnih ljepota kojima Zimbabve obiluje i boljih hotela, ova cifra će se svakako još više povećati.

Trgovina

Zimbabve izvozi duvan, zlato, pamuk, ferolegure, nikl, azbest, kukuruz, šećer, bakar i neke industrijeske proizvode. U zemlje Evropske unije odlazi 40,8 % cjelokupnog izvoza (posebno u Veliku Britaniju i Njemačku), SAD (6,8%), Japan (5,0 %), bivše socijalističke zemlje (2,8 %) i druge države 47,9 % (Južna Afrika, Bocvana). Uvozi mašine, vozila, hemikalije, tekstil, naftu i derivate, pšenicu i raznu industrijsku robu. Iz zemalja Evropske unije stiže 35,6 % cjelokupnog uvoza (Velika Britanija, Njemačka), SAD (10,4 %), Japana 4,4 %, bivših socijalističkih zemalja 1,7% i drugih država 47,9 % (Južna Afrika). Godine 1996. je trgovinski bilans bio pozitivan za oko 500 miliona dolara (1,7 milijardi dolara izvoza i 1,2 milijarde dolara uvoza).

2453218391_d2f6f55895_b

Saobraćaj

Drumski saobraćaj. Zimbabve ima 18 300 km puteva (19 % asfaltiranih). Najvažnije drumske veze su Beira-Mutare-Harare-Lusaka (1047 km), Harare-Blatajr (594 km), Harare-Bulavajo-Gaborone (1100 km) i Harare-Johanezburg (1062 km).

Željeznički saobraćaj. U Zimbabveu ima 3077 km željezničkih pruga. Razmak između šina iznosi 1067 mm (313 km elektrifikovanih). Najvažnije pruge su Harare-Bulavajo-Gaborone-Kimberli, Gveru-Maputo, Harare-Beira i Bulavajo-Livingston-Lusaka.

Vazdušni saobraćaj. Ima sedam aerodroma sa redovnim putničkim saobraćajem, a međunarodni su Harare, Bulavajo i Viktorija Fols. Nacionalni prevoznik je Air Zimbabve.

Pripremio: Goran Mastilović

Literatura:
Natek K., Natek M. (2005): Države sveta. Mladinska knjiga, Beograd.
Kicošev S., Golubović P. (2006): Regionalna geografija Afrike. Univerzitet u Nišu. Prirodno-matematički fakultet, Niš.
www.fao.org/ag/agp/agpc/doc/counprof/zimbabwe/zimbab.htm
www.isric.org/sites/default/files/Zimbabwe_atlas.pdf
www.zimbabwetourism.net/
www.infoplease.com/
www.enciklopedija.hr/

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here