SHARE

Zemljane piramide ili glavutci, predstavljaju poseban vid rđavog zemljišta, i imaju izgled stubova nepravilnog oblika, čija visina može dostizati nekoliko desetina metara i imati prečnik od nekoliko metara. Građu zemljinih piramida čini slabo vezani materijal, različitog granulometrijskog sastava. Na vrhu zemljanih piramida, po pravilu, uvijek se nalazi stjenoviti blok, znatno čvršćeg i otpornijeg sastava, koji štiti rastresitiji materijal ispod njega od atmosferskih padavina i osipanja.

Djavolja_varos_3

Piramide nastaju tako, što se na rastresitom zemljištu koje je podložno intezivnom spiranju, nalaze krupniji stjenoviti blokovi koji štite rastresito zemljište neposredno ispod sebe, od spiranja. Na ovaj način se stvaraju stubovi od rastresitog materijala na čijem se vrhu nalazi zaštitni stjenoviti blok u vidu kape.

Zemljine piramide nemaju dug vijek trajanja, jer ih atmosferska voda vremenom potkopava, što utiče na njihovo osipanje i degradaciju. U slučaju da stijenoviti blokovi koji se nalaze na vrhu zemljanih piramida izgube ravnotežu i padnu, stub izrađen od rasteresitog materijala, biva znatno brže uništen. Zbog svojih specifičnih oblika, zemljine piramide su veoma interesantne za turiste koji ih posjećuju i svojom nepažnjom uništavaju.
Najpoznatije zemljine piramide na prostoru Balkana su na lokalitetu Đavolja varoš kod Prolom Banje u Srbiji.

djavolja2

Pripremili: Marko Čabarkapa, UrnGiS

Literatura:
Petrović D., Manojlović P. (2003): Geomorfologija. Geografski fakultet Beograd.
Marković M., Pavlović R., Čupković T. (2003): Geomorfologija. Rudarsko-geološki fakultet, Beograd.

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here