SHARE

Nacionalni park Durmitor, najviše je afirmisani nacionalni park u Crnoj Gori. Površina NP Durmitor u sadašnjim granicama je 39 000 ha. Njima nisu obuhvaćene sve prirodne vrijednosti prostora, pa se sve više insistira na njegovom proširenju. Obuhvata kanjon Tare, kanjone desnih pritoka Tare – Vaškovske rijeke i Drage, Zabojsko jezero na Sinjajevini sa uskim pojasom koji ga povezuje sa prašumom Crna poda u kanjonu Tare, masiv Durmitora, djelovi Pivske planine, kanjon Sušice, izvorišni dio Bukovice i veći dio površine Jezera drobnjačkih.

np Durmitor

Ideja da prirodni značaj i vrijednosti Durmitora budu proglašene za Nacionalni park začeta je davne 1934. godine. Predložene su dvije zone: uža i šira. Uža je predviđena za ljetovanja na principu logorovanja u slobodnoj prirodi, dok je šira zona trebala da obuhvata podizanje manjih naselja, koja bi sadržala manja ljetovalista sa hotelima i privatnim kućicama.

Na proglašenje Durmitora za Nacionalni park čekalo se do 1952. godine. Tada je preporučena kompleksna teritorijalna zaštita, za razliku od prethodnih, koje su se, uglavnom, odnosile na zaštitu rijetkih biljaka i životinja, odnosno pojedinačnih objekata. Još u XIX vijeku crnogorski knjaz Nikola je Ukazom zabranio sječu šume oko Crnog jezera. Međutim, sve ovo nije bilo dovoljno da se adekvatno zaštiti priroda, pa je donešen prvi Zakon o zaštiti prirode kojim je predviđeno da se upravljanje Parkom vrši po posebnim propisima.

Durmitor

Kanjon Tare, od ušća Bistrice u Taru do Šćepan polja, uključen je 1977. godine u Program Čovjek i biosfera (UNESKO), a Nacionalni park Durmitor 1980. godine u Spisak svjetske prirodne kulturne baštine (UNESKO), čime je ovaj nacionalni park svrstan u 25 najpoznatih prirodnih dobara u svijetu koja imaju univerzalan značaj.

Durmitor

Uz mnoge litološke i geotektonske interesantnosti, Durmitor je najpoznatiji po raznovrsnosti reljefa kakve se na malo gdje na svijetu može vidjeti. Iznad veličanstvenih kanjona i površi uzdižu se planinski vrhovi. Od vrhova, njih je preko 40 viših od 2000 m. Najviši je Bobotov kuk (2523 m), a lijepim izgledom, složenošću litološke osnove reljefa i ukupnom ljepotom ističu se još: Šljeme (2477 m), Prutaš (2393 m), Šareni pasovi (2248 m), Međed (2280 m), Savin kuk (2312 m) i drugi. Između durmitorskih vrhova su uvale, nekadašnji cirkovi pleistocene glacijacije – poznata katuništa. Od 11 planinskih jezera, više lokava i bara, najljepše je Crno jezero. Na Jezerima drobnjačkim je najvažnije središte kontinentalnog turizma Žabljak, sa 5 modernih hotela, velikim brojem vila i planinskih domova, sa poznatim skijaškim terenima u okolini, uspinjačama i drugim povoljnostima za zimski i ljetnji turizam. Žabljak je povezan magistralnim putevima prema Nikšiću, Pljevljima i Mojkovcu. Raznovrsna vegetacija, prije svega lijepe četinarske i listopadne šume, izuzetno su prirodno bogatstvo Durmitora. Nacionalni park je poznat po raznovrsnom životinjskom svijetu (srna, divokoza, medvjed, divlja svinja, vuk, tetrijeb, planinska zeba, sup i dr.

Pripremio: Goran Mastilović

Literatura:
Radojičić B. (2008): Geografija Crne Gore, prirodna osnova – knjiga 1. DANU. Podgorica.
Kićović D., Vujanović D., Jakšić P. (2008): Osnove zaštite životne sredine. Univerzitet u Prištini sa središtem u Kosovskoj Mitrovici, Kosovska Mitrovica, Beograd.
Radojičić B. (2015): CRNA GORA, GEOGRAFSKI ENCIKLOPEDIJSKI LEKSIKON. Nikšić.
http://www.booking.me
http://www.montenegro.travel/me

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here