SHARE

Aerosoli pripadaju grupi slabo razvijenih zemljišta koji se obrazuju na pjeskovima sa različitim načinom postanka, a javljaju se u svim klimatskim zonama, s tim, što su posebno vezana za  ravničarski reljef. Ova zemljišta nastaju usled učvršćivanja pjeska i postepenog razvoja zemljišta na učvršćenoj podlozi, a uz prisustvo određene vegetacije koja može da bude travna ili drvenasta. Ova zemljišta, mogu se obrazovati na pijeskovima koji su raznolikog mineralnog sastava: na kvarcnim, feralitnim, karbonantnim i sl.

Aerosoli se mogu podjeliti na: aridne (pustinjski, suvostepski) sa humusom od 0,5-1,5%, subaridno-subhumidni (stepe, kserošume) sa humusom od 1,5-2,5% i humidni (šumski, livadski, vresišta) sa humusom od 1,0 -2,0%. Aerosoli su prisutni na mnogim prostorima. U ekonomskom pogledu, ova zemljišta se mogu koristiti kao pašnjaci, za zemljoradnju i u šumarstvu.

Aerosoli se u Crnoj Gori, javljaju na prostoru Crnogorskog Primorja.

Pripremio: UrnGiS

Literatura
Fuštić B., Đuretić G. (2000): Zemljišta Crne Gore. Univerzitet Crne Gore, Podgorica.
Lješević M. (2000): Geografija zemljišta. Univerzitet Crne Gore, Nikšić.
Rattan L. (2006): Encyclopedia of Soil Science, Volume 2. The Ohio State University Columbus. SAD, Ohio.
Chesworth W. (2008): Encyclopedia of Soil Science. University of Guelph. Canada, Springer.

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here