SHARE

Bilo da u Kotor stižete ljeti ili zimi, vašu pažnju zaokupiće neka od slika kotorskog pejzaža. Ljetnja – dok se planine koje okružuju kotorski zaliv ogledaju u bistrom plavom moru, precizno oivičene zracima sunca, ili zimska – kada obronke zelenih planina djelimično ili u potpunosti prekrije snijeg, a uz kotorsku obalu se miješaju mirisi agruma, pomorandži, raznog cvijeća kao što su mimoze, kamelije, ili drugo mediteransko bilje, čije je sjeme vjekovima putovalo jedrenjacima i brodovima sa najudaljenijih tačaka kugle zemaljske. Do Kotora, Risna, Perasta, Stoliva ili Dobrote.

Flora i vegetacija Kotora u cjelini su zaštićene i njihovo iskorišćavanje za bilo koje potrebe dozvoljeno je samo u mjeri u kojoj se bitno ne remete ekološki odnosi u ekosistemima i ukoliko ne prijeti opasnost od iščezavanja pojedinih biljnih vrsta i njihovih zajednica. Postojeća istraživanja ukazuju na opasnost nestajanja pojedinih vrsta od meliorativnih, kaptažnih i drenažnih zahvata, kao i od prekomjernog branja i saklupljanja ljekovitog bilja u farmaceutske svrhe.

Posledice industrijalizacije i urbanizacije utiču i na životinjski svijet. Uništena su osnovna staništa, bilo eksploatacijom bilo promjenom namjene, karaktera zemljišta. Tako su brojne vrste postale rijetke, prorijeđene, ugrožene i na rubu su opstanka.

Stari grad Kotor

Kotorska udolina ima bujnu južnu suptropsku vegetaciju. Obalski pojas pokriva zimzeleno drveće: masline, agrumi i ostalo južno voće, što daje ovom kraju, u kontrastu sa okolnim crnogorskim brdima, osobit kolorit. Okolina je takođe bogata ljekovitim i aromatičnim biljem kao i raznim vrstama cvijeća. Kao i u većini primorskih gradova i u Kotoru najviše uspijevaju različite vrste palmi. Van kotorskih zidina putem ka Dobroti, sa obje strane ceste ugledaćete palmina drveća. Obronci planina ozelenjeni su čempresima, borovima, hrastovom i bukovom šumom. Uspjevaju i divlji i pitomi nar, smokva, narandža, mandarina, vinova loza, maslina. Mnogi vrtovi ispred porodičnih kuća ili najčešće napuštenih kotorskih palata, odlikuju se raznim mediteranskim biljem. Osim palmi, tu su i razičite vrste kaktusa, oleanderi, mimoze, magnolije, kamelije, i druge vrste mediteranskih zasada. Njih su uz osvojene trofeje u velikim pomorskim bitkama, kotorski trgovci i pomorci donosili kao simbole ljepote koji su i danas neki od sinonima drevnog Kotora.

Na području opštine Kotor moguće je uočiti zaista veliki broj vrsta insekata (šumski mrav, sredozemni lastin repak i dr.), vodozemaca (bufo bufo, mrmoljak ili triton, zelena krastača i dr.), gmizavaca (kopnena kornjača, riječna kornjača, oštroglavi gušter, veliki zelembać, mrki ili mediteranski gušter i dr.), ptica (morski gnjurci, zavoji, ćubasti kormorani, plovke, jastrebovi, orao zmijar, djetlići, ševe, ptice selice i dr.), sisara (slijepi miševi, morska medvedica i dr.).

Jedan dio stanovnika Kotora bavi se i ribolovom. Za lov na ribu, uglavnom se otisnu dalje iz kotorske luke, koja je prevashodno namijenjena uplovljavanju velikih svjetskih brodova. U kotorskom akvatorijumu uglavnom živi, a često se lovi bijela riba, poput: barbuna, brancina, bukve, a uporniji i vještiji ribolovci često ulove i skupocjenu bijelu ribu San pjer. Takođe, ovaj dio Bokokotorskog zaliva bogat je i plavom ribom. Najčešće su to: lica, palamida, a nekada je u kotorskom akvatoriju bilo dosta i sardele, koja je danas dosta istrijebljena, pa se sve teže nalazi, čak i na poznatom kotorskom pazaru (pijaci). U Kotoru postoji nekoliko privatnih uzgajališta mušlji ili školjki. Ta se uzgajališta nalaze uz samu kamenitu obalu, posebno blizu Ljute. Većina privatnih ugostitelja iz pomenutih uzgajališta snabdijeva svoje restorane, hotele ili motele ovim veoma ukusnim plodovima mora.

Stari grad Kotor

Kolika je veličina, rijetkost i neponovljivost prirodnih i kulturnih vrijednosti Kotora govori činjenica da je 1979. godine na zasjedanju Komiteta za svjetsku baštinu UNESCO-a u Kairu i Luksoru (22-26.oktobra), uvršten u listu svjetske prirodne i kulturne baštine UNESCO-a, a uži dio grada Kotora i u spisak kulturne baštine u opasnosti. Ovom zaštitom obuhvaćeno je 12 000 ha kopnene i 2 600 ha morske površine.

Pripremila: Anita Petrović

Literatura:
Grupa autora (1970): Monografija Kotor. Grafički zavod Hrvatske, Zagreb.
Kalezić D. (1970): Monografija Kotor – Prirodne ljepote i spomenici kulture. Grafički zavod Hrvatske, Zagreb.
Radojičić B. (2008): Geografija Crne Gore, prirodna osnova – knjiga 1. DANU. Podgorica.
Radović M. (2010): Turistička geografija Crne Gore. Fakultet za turizam, hotelijerstvo i trgovinu, Bar.
Menadžment plan prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora, Cetinje, 2011.
Prostorni plan opštine Kotor, izmjene i dopune, Beograd, 1995.
Turistička brošura Kotora, TO Kotor.
www.me.visit-montenegro.com/main-cities/kotor/kotor-nature/

1 COMMENT

  1. Geolosko-geografske karakteristike Crne Gore, njenu floru i faunu, kao i prirodu u cjelini, zadugo su izucavali iskljucivo stranci, a nesto kasnije i istrazivaci iz susjednih zemalja.

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here