SHARE

Flora i vegetacija

Na prostoru Garča prisutno je više flornih elemenata. Od sredozemnih flornih elemenata srijećemo smrdljiku, šipak i pelin. Ilirski florni elementi zastupljeni su preko cera, crnog i bijelog graba. Od srednjoevropskih elemenata javlja se obični grab, klen, javor i tisa. Iz ove grupacije zastupljeni su grmovi i zeleno bilje kao što su lijeska i bršljan. Srijećemo i paprat kao predstavnika evroazijskih flornih elemenata.

Poznato je da je na terenima opštine Danilovgrad potvrđeno prisustvo gotovo svih endemičnih vrsta iz submediteranskog i južnog planinskog dijela Crne Gore. Kao endem Balkanskog poluostrva, na Garču je prisutna zanovijet. Raznovrsnost biljnog svijeta upotpunjuje i ljekovito bilje, od kojih se najviše srijeće: majčina dušica, kantarion, hajdučka trava, šipurak, glog, bokvica i drugo. Od aromatičnog bilja tu je lincura, kleka itd. Srijećemo i ruj za koju se zna da se koristilo za bojenje tkanine i da se njime trgovalo. Zapažaju se i medonosne biljke kao lipa, pelin, bagrem. U dijelu Garča rastu neke vrste gljiva koje se javljaju u asocijacijama bukovih šuma (bukovača, puhara, lisičarka, smrčak i druge).

227841_1339836153361_6567969_n

Od gajenih kultura uspijevaju žitarice, stočno i krmno bilje. Uzgaja se kukuruz, ponegdje raž, ranije mnogo više i intenzivnije, kada je i kukuruzno brašno bilo prisutnije u ishrani. Kao stočno krmno bilje, uzgaja se djetelina lucerka i stočna repa. Ranije se uzgajao duvan u Zagredi, kao i pamuk u periodu zadruga nakon Drugog Svjetskog rata.

Na području Zagrede pogodni su agroekološki uslovi za gajenje voća, od kojih su najzastupljeniji: kruška, smokva, orah, jabuka, šljiva požegača, dunja, trešnja, višnja, šipak. Po svojim ljekovitim svojstvima ističe se drijen, od kojeg se spravlja sok, rjetko i rakija, koji u rano proljeće procvjeta žutim cvijetom. Dosta je rasprostranjena džanjurika i dud. U novije vrijeme u pojedinim domaćinstvima uspješno se gaji kivi.

Ovdje postoje, zbog visoke osunčanosti, blage klime i pedoloških uslova, povoljni uslovi za uzgoj vinove loze. To čini ovaj kraj značajnom oazom vinogradarstva u opštini Danilovgrad. Najzastupljenije su sorte kratošije i vranca, ima i loze „amerikanke“, ponegdje i stonog grožđa. U posljednje vrijeme obnavljaju se vinogradi i zasađuju novi čokoti, a gotovo u svakom domaćinstvu peče se lozova rakija. U Veljoj Zagredi počela je sa radom vinarija kapaciteta oko 25 000 litara, koja proizvodi vrhunsko crno vino „Plato“, za čije potrebe se planira podizanje vinograda od 15.000 čokota.

Od povrtarskih kultura rasprostranjen je krompir, pasulj, kupus, šargarepa. U Orašju i Grudicama uzgajaju se i sezonske vrste povrća (paradajz, paprika, zelena salata, krastavci), dok je u visočijim djelovima to omogućeno tek sa obezbjeđivanjem vodosnabdijevanja. Na Grudicama imamo i plastenički uzgoj povrća.

Vegetaciono – fizionomske karakteristike ističu se preko naglašene spratovnosti. Vegetacione pojaseve možemo pratiti na profilu od korita Sušice, preko Plata, Zagrede i padina Veljeg i Malog Garča.

Pored obale Sušice srijećemo topole, vrbe, ponegdje jove i rjeđe brijest. Potom ide sprat niskih šuma i šikara bijelog graba sa gotovo pedesetak vrsta drveća i šiblja. Od ovih asocijacija zastupljene su zajednice bjelograbića sa kostrikom i česminom, kostrikom i zanovijeti, kostrikom i divljim šipkom, kao i zajednice drače, šipka i drijena. Zatim dolazi sprat niskih šuma i šikara česmina gdje su prisutni hrast medunac, crni jasen, bijeli grab. Od šiblja ovdje su drijen, drača, zelenika i divlji šipak.

Garac

Iznad ovog pojasa su niske šume i šikare crnog graba i crnog jasena, a prisutni su još i hrast medunac, srebrna lipa (ovdje razlikujemo dvije vrste lipe koje stanovništvo naziva bijela lipa i lipolist), zanovijet, cer i makljen. U spratu šiblja su drijen, rujevina i svibovina. Potom slijede pojedinačna stabla hrasta kitnjaka.

Bukova šuma, kao najvisočiji kat, zastupljena je na Veljem Garču, iznad 1.100 m.n.v.

Prema Prostornom planu opštine, procjenjuje se da je na Garču oko 292 ha pod šumom (podatak za period 1995 – 2005. god.). Na Garču raste Tisa (Taxus baccata L.), koja je zakonom zaštićena vrsta.

Šume su na ovom prostoru važan resurs. Sem za ogrijev, koriste se i u gradnji pojedinih privrednih objekata, i kao listosjeci za prehranjivanje sitne stoke tokom zime. Pogoršanju šumskog fonda doprinose česti požari, naročito na Veljem Garču. U Zagredskom dijelu Garča vidljivi su tragovi požara preko sagorelih i sasušenih bukovih stabala. Na taj način pospješuje se proces spiranja tankog sloja zemljišta i pretvaranje u goleti, posebno na djelovima gdje je veći nagib terena.

Od livadske vegetacije zastupljene su zajednice kresca i klasače, klasače i bokvice, divlja djetelina, trava tvrdača (za koju se koristi naziv „bjelug“). Rasprostranjena je biljka žućenica poznata po tome što se u oskudici koristila u ishrani, kao i kopriva. U vodoplavnim djelovima pored Sušice, rasprostranjena je trava grčica. U djelovima korita Sušice rijetko se srijeće ševar.

Životinjski svijet

Područje Garča se odlikuje prisustvom elemenata iz nekoliko ekosistema (šumski ekosistem, ekosistem karsta – krša, i neki predstavnici iz močvarnih ekosistema preko rijeke Sušice).

Fauna sisara zastupljena je preko nekoliko rodova. Od papkara prisutna je divlja svinja. Srna se rijetko srijeće. Od faune mesoždera prisutni su lisica (koja se često srijeće i katkad se spušta u niže dijelove) i vuk. Zastupljen je medvjed. Srijeće se kunica i jazavac. Zečevi su brojni, kao i ježevi i krtice.

Brojna je fauna ptica. U visočijim i teže pristupačnijim terenima gnijezdi se orao. Na brdskim terenima zastupljena je jarebica kamenjarka. Tu su još i soko, slavuj, kos. U nižim djelovima je sjenica, djetlić, obični vrabac, svraka, vrana, golub, grlica.

Od zmija otrovnica prisutan je poskok, a rjeđe i šarka. U zabačenim djelovima u koritu Sušice – lokvama, koje ostaju do duboko u ljeto, nailazi se na zmiju bjeloušku i vodenu kornjaču. Gušteri su dosta zastupljeni, naročito mali gušter, zelembać i slepić. Kopnena kornjača je česta.

222976_1339841113485_8327838_n

Od vodozemaca zastupljene su zelena žaba i žaba travnjača. Ima dosta puževa, paukova i leptira.

Nekada je u Sušici bila brojna riba, a pamti se da se lovila i košićima. Danas je dosta rijetka pojava.

Domaće životinje: ovce, koze, goveda, svinje, konji, magarci, psi, mačke, živina i dr. Brdsko – planinski djelovi Zagrede spadaju u lovne revire opštine Danilovgrad, a klasifikuje se kao submediteransko lovno područje. Glavni ograničavajući faktori su odsustvo površinskih voda za divljač, i odsustvo brige za obnavljanje i kontrolu lovnog fonda.

Pripremio: Dušan Kalezić

Literatura:
Domazetović S. (2014): Zagreda – Svjedočanstva prošlosti, sadašnjosti i vizija budućnosti. Danilovgrad.
Domazetović S. (2012): Danilovgrad 2007 – 2011 – 2025, Vizija održivog razvoja. Danilovgrad.
Burić M. (2000): Danilovgrad – Prirodne i demografske karakteristike. Danilovgrad.
Vincek D., Popović R., Kovačević M. (2010): Planine Crne Gore. Podgorica.

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here