SHARE

Vrtače su udubljenja u krečnjacima široka do 200-300 m, a neke su čak i veće. Širina im se kreće 20-50 m, dok im je dubina 5-10 m, a neke mogu imati dubinu i više desetina metara. One predstavljaju najčešći oblik površinskog kraškog reljefa, i mogu imati oblik. One nastaju urušavanjem tavanica, pećina i podzemnih šupljina.
U zavisnosti od izgleda, oblika, dubine i nagiba strana, vrtače se mogu podijeliti na dva genetska i 3 morfološka tipa vrtača.

Prema genetskoj podjeli one mogu biti normalne i salomne. Normalne nastaju usled djelovanja kraške erozije, dok salomne nastaju podzemnim oburvavanjem u krečnjacima.

57274281

Prema morfološkoj podjeli vrtače mogu biti ljevkaste, karličaste i oknaste. Kod ljevkastih vrtača prečnik je 2 do 3 puta veći od njihove dubine, i nemaju zaravnjeno dno, već se može javiti ponor, koji je posljedica i naziva se stromor. Karličaste vrtače se karakterišu prečnikom koji je 10 puta veći od njihove dubine, dok su im strane blago nagnute, a dno im je ravno i izgrađeno od crvenice. Za olučaste vrtače karakteristično je da su im strane često vertikalne, prečnik je manji od dubine i vrlo rijetko se javljaju u prirodi.

Prema izgledu otvora, vrtače se mogu podijeliti na: okruglaste, ovalne i izdužene. Rijetki su slučajevi da se javljaju usamljene, već se često javljaju u grupama i takva područja se nazivaju boginjavi kras. Uglavnom se javljaju na ravnim površinama, a veoma rijetko na nagnutom zemljištu. Prečage između vrtača mogu biti snižene i imati izgled presjedline, koja se naziva prijevor, čijim snižavanjem vrtače srastaju. Ta pojava se naziva blizanačke vrtače. U zavisno od prisustva rastresitog pokrivača, vrtače se mogu podjeliti na: stjenovite (usječene u golom krečnjaku) i aluvijalne (usječene u rastresitom materijalu). Aluvijalne vrtače se dijele na dva tipa: aluvijalne vrtače čije su strane i dno pokriveno aluvijumom, i vrtače koje su skroz usječene u aluvijum.

U neposrednoj blizini obala, na morskom dnu, mogu se zapaziti podmorske vrtače. One su nastale na kopnu, ali su pri transgresiji mora potopljene pod morski nivo. U visokim planinama, u većem djelu godine, snijeg se zadržava u vrtačama, i to su sniježne vrtače.

Vrtače se na prostoru Crne Gore javljaju u Nikšićkom polju i na planini Bjelasici, kao i na drugim mjestima.

Pripremili: Marko Čabarkapa, UrnGiS

Literatura:
Petrović D., Manojlović P. (2003): Geomorfologija. Geografski fakultet Beograd.
Cvijić J. (1996): Geomorfologija II. SANU. Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd.

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here